La’o Hamutuk

Bulletin  |  Surat Popular  |  Radio Igualdade  |  Topic index  |  Reports  |  Updates
Reference  |   Presentations  |  Mission Statement  |  LH Blog  |  Search  |  Home

Buletin La’o Hamutuk
Vol. 19, No. 2: Novembru 2018

Iha kraik:

Sosa Partisipasaun iha Greater Sunrise husi ConocoPhillips

Signifika saida mai Timor-Leste? Signifika saida kona-ba kadoras?

Nota: Artigu ne'e descreve situasaun iha fulan Outubru 2018. Ita bele hetan informasaun atuál liu iha ne'e.

Iha fulan-Setembru nia rohan, negosiadór husi Governu Timor-Leste ho kompañia internasionál ConocoPhillips konkorda katak Timor-Leste sei sosa ConocoPhillips nia partisipasaun husi Konsórsiu (Joint Venture) kompañia mina haat nian ne’ebé hetan kontratu atu dezenvolve kampu mina no gás Greater Sunrise. Bainhira sosa ho osan tokon $350, Timor-Leste sei sai na’in ba 30% husi projetu ne’e, hamutuk ho Woodside (33%), Shell (27%) no Osaka Gas (10%). Se prosesu sosa ne’e liu husi TimorGAP nudár Timor-Leste nia kompañia mina nasionál, TimorGAP sei partisipa iha prosesu foti desizaun ba projetu, iha responsabilidade atu kontribui 30% husi investimentu, no iha direitu atu simu 30% husi projetu nia lukru.

Artigu ne’e sei responde ba konfuzaun balu no informasaun laloos ne’ebé sirkula iha Timor-Leste no mídia internasionál kona-ba sosa partisipasaun no Projetu Sunrise. La’o Hamutuk akompaña asuntu ne’e iha tinan barak nia laran. Ami publika livru Sunrise LNG iha Timor-Leste, Mehi, Realidade no Dezafiu iha 2008, no ami kontinua enkoraja desizaun hirak ne’ebé bazeia ba faktu no loloos ne’ebé klaru atu responde ba povu Timor-Leste nia interese. Ami hein katak artigu ida ne’e sei ajuda atu kompriende aspetu legál, ekonómiku, sosiál no ambientál husi projetu ne’e, ne’ebé iha potensiál atu lori benefísiu di’ak ka lakon boot ba ita nia povu. Atu fó hanoin katak, buat importante liu bainhira halo desizaun la’ós atu manán kadoras ka manán opiniaun husi nasaun seluk no kompañia sira, maibé saida mak sei sai benefísiu liu ba povu Timor-Leste iha tempu naruk.

Antesedente

Kampu mina no gás Greater Sunrise deskobre iha 1974, maibé seidauk dezenvolve tanba okupasaun Indonesia, disputa ba fronteira maritima ho Austrália (ne’ebé foin lalais mak rezolvidu), no seidauk iha konkordánsia kona-ba prosesu gás sei halo iha ne’ebé. Analista balun estimatiza katak mina no gás iha Greater Sunrise sei fa’an ho folin biliaun $50. Hafoin selu ba investimentu kapitál, kustu operasaun no kompañia nia lukru, Timor-Leste bele hetan reseita husi impostus no taxas ba produsaun biliaun dolar balu. Se karik Timor-Leste sai na’in sorin balu, ita sei fahe osan lukru, no mós hetan responsabilidade ba investimentu.

Iha tinan barak nia laran Sunrise nia projetu paradu, tan de’it Governu Timor-Leste insiste katak kadoras husi gás naturál tenke kanaliza mai Timor-Leste hodi gás hirak ne’e sei sai malirin liu no sei hafoin nabeen transforma ba LNG (Liquefied Natural Gas). Nune’e bele hatama iha ró tanke boot sira hodi fa’an ba konsumidór sira iha rai li’ur. Maibé kompañia mina haat iha Konsórsiu fiar katak di’ak liu uza kadoras ba Australia ka uza plataforma namlele tanba sei fó lukru ne’ebé barak liu no nia risku sei ki’ik liu. Maske Governu Timor-Leste fiar katak dezenvolve ekonomia lokál husi projetu Tasi Mane iha kosta-súl sei lori benefísiu aas liu fali kustu no risku sira. La’o Hamutuk no peritu hirak ne’ebé ami konsulta tiha ona la konvensidu kona-ba ne’e; nune’e ami ezije beibeik ba jestór husi projetu ne’e atu fahe dadus hodi justifika sira-nia fiar ba projetu ne’e.

Fulan Marsu 2018, Timor-Leste no Australia asina Tratadu istóriku atu estabelese fronteira maritima; nia ratifikasaun pendente hela iha nasaun rua. La’o Hamutuk selebra susesu boot ida ne’e nudár aspetu signifikante ida atu avansa Timor-Leste nia soberania nasionál. Maske negosiadór sira iha esperansa katak bele rezolve kestaun Sunrise nian molok Tratadu ne’e asina, sira seidauk bele atinje ida ne’e. Tanba kampu Sunrise la’ós iha sorin ida de’it husi fronteira ne’ebé fixu husi tratadu foun, Timor-Leste sei simu 70% husi rendimentu governu nian husi mina no gás Sunrise nian bainhira prosesamentu gás akontese iha Timor-Leste, no 80% se prosesamentu gás akontese iha Australia.

Sosa Partisipasaun husi ConocoPhillips

ConocoPhillips nia partisipasaun iha Konsórsiu Greater Sunrise mak 30% husi projetu tomak. Timor-Leste sosa partisipasaun ne’e nudár pasu ida iha prosesu naruk atu lori kadoras husi kampu Sunrise ba Beaçu iha parte kosta-súl. Povu Timoroan barak mak orgullu ba ita nia lider polítika sira nia abilidade hodi konvense ka selu Australia no kompañia mina sira atu simu pozisaun ida ne’e. Maibé, kestaun ida ne’e sei iha konsekuénsia boot tebes ba orsamentu, ekonomia, ambiente no sosiedade ne’ebé bele afeta ema barak nia moris iha jerasaun ba jerasaun. Seidauk klaru katak kadoras husi Sunrise nudár dalan ida di’ak ba povu Timor-Leste.

Nasaun presiza no merese hetan análiza detallu no loloos, ho informasaun públiku, kona-ba kustu, benefísiu risku no impaktu husi projetu sira Greater Sunrise no Tasi Mane nian, molok uza dolar biliaun husi povu nia osan ba selu kompañia mina, kontraktór, indivíduu no kompañia sira seluk ne’ebé laiha kompromisu naruk ba nasaun ka obrigasaun atu serve interese públiku.

La’o Hamutuk iha duvida boot katak estudu ne’ebé presiza halo duni sei prova katak benefísiu husi lori kadoras Sunrise mai Timor-Leste sei natoon atu justifika kustu, risku no impaktu sosiál ne’ebé boot. Karik estudu ida sei bele prova duni, akordu foin lalais atu sosa partisipasaun husi ConocoPhillips la sufisiente atu garante katak kadoras sei mai duni Timor-Leste.

Saida de’it mak sei presiza akontese atu bele lori kadoras mai Timor-Leste?

  1. Tuir regulasaun Konsórsiu Sunrise nian, parseiru idak-idak – Woodside, Shell no Osaka Gas – iha direitu atu “pre-empt” entidade ne’ebé atu sosa. Signifika katak se ConocoPhillips hakarak atu fa’an ninia partisipasaun, kompañia ida husi kompañia hirak ne’e bele sosa fali atu prevene interese ne’e monu fali ba entidade seluk nia liman.

  2. Reguladór sira husi Governu Australia no Timor-Leste sei presiza aprova prosesu sosa no fa’an ida ne’e. Konkordánsia husi kontratu fa’an no husi Konsórsiu presiza aprova husi Konsellu Ministru no hetan revizaun husi Tribunal de Contas.

  3. Timor-Leste sei selu tokon $350 ba ConocoPhillips iha inísiu tinan oin nudár kustu avansu no obrigasaun finanseiru ba kustu osan ne’ebé boot liután iha futuru (haree númeru 5 iha okos). Tokon $350 – liu fali dobru husi saida mak Timor-Leste hasai kada tinan atu eduka ita nia labarik sira – sei hasai husi Fundu Petróleu, tama ba OJE 2019 ne’ebé governu proposta ba Parlamentu iha loron 8 Novembru. Ami hein katak debate iha Parlamentu kona-bá OJE sei hakle’an liután diskusaun kona-ba kestaun sira ne’e hotu.

  4. Bainhira Timor-Leste sai na’in ba 30% partisipasaun husi Greater Sunrise, Governu Timor-Leste mós presiza atu konvense Shell no Woodside atu aprova katak kadoras dada mai Timor-Leste, ne’ebé iha posibilidade sei hamenus rendimentu husi projetu. Baibain iha konsórsiu hanesan ne’e, presiza iha konkordánsia ho unidade (aprovasaun husi parte ida-idak) atu deside asuntu boot hanesan ne’e.

        ConocoPhillips hakarak prosesa gás iha Darwin, karik tanba nia mak sai na’in prinsipál husi planta LNG ne’ebé prosesa ona gás husi Bayu-Undan (ne’ebé lakleur remata no halo planta ne’e la uza), no sira enkoraja Shell no Woodside atu suporta sira nia pozisaun. Molok ida ne’e, Konsórsiu hakarak liu plataforma namlele (Floating LNG); Timor nia LNG ne’e sempre sai preferénsia datoluk ba parseiru sira hotu.

        Se laiha ConocoPhillips, Konsórsiu Sunrise sei menus rekursu finanseiru no tékniku profisionál no administrativu, no parseiru sira seluk sei husu kompensasaun ba kustu no risku tékniku no seguransa husi liña kadoras iha tasi kle’an ba planta LNG foun iha Beaçu. Nune’e mós sei iha infrastrutura adisionál atu suporta regulamentu ne’ebé nesesáriu.

        Entidade ne’ebe sei sosa LNG ne’e mos presiza aprova opsaun dezenvolvimentu no sira sei hakarak garantia katak presu, kontinuidade ba fornesimentu no seguransa operasaun bele responde ba sira nia nesesidade.

  5. Timor-Leste sei presiza selu 30% ba leten husi kustu kapitál atu dezenvolve kampu Sunrise, ne’ebé sei aumenta dolar biliaun balu. Investimentu ne’e la’ós de’it ba kadoras no planta LNG, maibé mós ba perfurasaun ba posu sira hodi halo peskiza no produsaun, harii infrastrutura atu prosesa mina no gás iha kampu, nst. Karik osan hirak ne’e mai husi empréstimu, Timor-Leste tenke selu fali ho tomak osan inan ho nia funan. Mezmu ema hotu espera katak investimentu ne’e sei rekupera fila fali hafoin kampu ne’e komesa prodús iha tinan 6-12, osan hirak ne’e tenke selu lalais, no laiha serteza atu rekupera.

  6. Hafoin parseiru no governu sira aseita, no finansiamentu ba investimentu kapitál garante ona, Konsórsiu tenke dezeña no harii projetu, no kumpre regulamentu sira no konkordánsia ba prátika di’ak ambientál nian.

Protesaun

Indústria mina no gás sei kauza poluisaun, fakar fo’er nian, asidente, ahi han no rebenta iha mundu tomak, no ita presiza atu haree medida apropriadu atu proteje ita nia rai doben ida ne’e. Ita nia ajénsia reguladór sira no autoridade ambientál seidauk iha koñesimentu, kompriensaun ka perspetiva atu jere rasik projetu hanesan ne’e, no sira dala barak susar atu kontra presaun polítika. (Haree artigu iha kraik.)

Indústria petróleu nudár indústria ida ho lala’ok segredu no projetu boot sira ne’e iha mundu tomak dala barak sei fó fatin atu mosu korrupsaun. Hafoin Timor-Leste sai na’in ba Sunrise, ita nia nasaun no osan sei sai maninga ba na’ok-teen no bosok-teen sira ne’ebé hakarak sai parte husi asaun, no ita mós karik sei selu barak liu fali duké saida ita espera atu selu. Ho projetu boot no kompleksu hanesan ne’e, Timor-Leste presiza atu implementa ho transparénsia, iha supervizaun, akontabilidade no kontrolu no balansu de podér durante ninia implementasaun.

Konkluzaun

Timor-Leste hasai tiha ona maizumenus tokon $250 ba projetu Tasi Mane, no barak liu ba aeroportu Suai no Auto-Estrada Suai-Fatukai. Ita agora sei gasta tan tokon $350 liu atu sosa ba iha Greater Sunrise, ne’ebé tuirmai sei hasai tan biliaun lubun ba preparasaun atu hasai mina no gás. Karik ita sei hasai biliaun $5 too $10 atu kontinua dezenvolve projetu Tasi Mane.

Nune’e, iha posibilidade katak estadu sei hasai maioria husi Fundu Petróleu nia biliaun $17 – ne’ebé atu finansia ba edukasaun, saúde, estrada, bee, eletrisidade, veteranu, PNTL, F-FDTL no buat barak tan – atu hetan gás husi Greater Sunrise. Seidauk tarde atu tetu ninia kustu no benefísiu ho sériu, no atu haree se liuhosi mina mak dalan ne’ebé garantido, prátiku, no produtivo atu uza rekursu ekonómiku nasaun nian ne’ebé limitadu no naun renovável. Karik ita investe tempu, osan, kapitál polítika, no abilidade administrativa iha projetu Sunrise no Tasi Mane – ka karik ita tenke foti dalan ne’ebé klaru liu no menus perigozu atu diversifika ita nia ekonomia?

Se bainhira ita foti desizaun ne’ebé sala ohin loron, sei difisil atu muda iha futuru, no ita bele kontinua fakar osan ba buat hirak ne’ebé la lori lukru barak, ka tau fini ba ai-fuan ne’ebé sei la lori fuan barak.

Klik iha ne'e atu hetan informasaun tan no atualiza kona-ba hola partisipasaun iha Greater Sunrise.


Sumáriu La’o Hamutuk nia Submisaun kona-ba Proposta Lei Orsamentu Jerál Estadu 2018

20 Agostu 2018

La’o Hamutuk hato’o obrigadu wain ba Distintu Deputadu/a sira ne’ebé konsidera atu rona ami nia hanoin no preokupasaun sira kona-ba proposta Orsamentu Jerál Estadu 2018. Ami enkoraja Deputadu/a sira atu husik interese polítika partidáriu no foka ba nesesidade povu durante halo desizaun. Iha Timor-Leste, ita nia povu mak rikusoin boot liu ba nasaun; hodi asegura ita nia povu bele realiza sira nia potensiál sira, ita presiza investe maka’as iha povu hodi fornese fundasaun natoon ba sira nia susesu. Ami nia rekomendasaun espesífiku sira ba Parlamentu Nasionál mak hanesan tuir mai:

  • Aloka Orsamentu Estadu barak liu ba servisu báziku sira hanesan bee moos, edukasaun no saúde. Setór sira ne’e tenke hetan prioridade boot liu duke alokasaun ba projetu infrastrutura boot sira ne’ebé́ domina iha Orsamentu Estadu durante tinan balu.

Tuir La’o Hamutuk nia analiza, alokasaun orsamentu 2018, aloka de’it 6% husi total orsamentu estadu ba iha setór saúde, 9% ba iha setor edukasaun, no de’it 1% ba bee moos. Liu husi 40% povu Timoroan sei moris iha liña kiak nia okos no uma-kain barak, liuliu iha area rurál, sei falta direitu umanu báziku sira hanesan bee moos no sanitasaun. Bainhira populasaun la iha asesu ba bee moos ka iha fo’er barak iha ambiente, aumenta moras no limitasaun ba kapasidade labarik nian atu aprende. Aumenta mós todan ba feto sira, ne’ebé baibain kuru bee.

Labarik barak iha Timor-Leste sei la simu ai-han ho nutrisaun natoon. Tuir Governu nia relatóriu DHS (Demographic and Health Survey) 2016 nian, labarik nia isin-krekas (child wasting) kontinua aumenta no isin-ki’ik (stunting) sei nafatin aas. Malnutrisaun ba labarik bele kontribui ba problema barak durante moris tomak, ho impaktu negativu hanesan ba saúde no aprendizajen.

Iha progresu ona iha rezultadu edukasaun sira no rata literasia, maibé Net Attendance Ratio iha eskola báziku sira sei ki’ik liu iha rejiaun: 80.8%. Eskola sira barak, liuliu iha area rurál, falta materiál didátika, livru ba mestre no infrastrutura ne’ebé sufisiente. Eskola barak iha kakuluk ho kuak, infrastrutura la seguru no falta aula ka espasu ba númeru estudante ne’ebé aumenta beibeik.

  • Prioritiza setór ekonomia produtivu sira hodi troka reseita mina no gas no nia retornu investimentu. Agrikultura, indústria ki’ik no turizmu nudár setór sira ne’ebé sei fornese oportunidade servisu barak ba ema, no sei hadi’ak ita nia povu nia moris no tempu hanesan, hamenus risku estraga ambiente.

Diversifikasaun ekonomia urjente tebetebes tanba Bayu-Undan atu maran ona, laiha serteza kona-ba rendimentu husi Greater Sunrise no rendimentu husi ne’e sei la mai iha tinan badak nia laran, no rezerva petroleum uitoan de’it mak hetan ona iha ita nia rai no tasi durante peskiza tinan lima nulu halo esplorasaun. Esplorasaun ba minerais no mina-rai iha rai maran karik la hetan rikusoin barak, maibé ne’e sei fó risku sosiál no ambientál ne’ebé sériu no sei haboot tan de’it ita nia dependénsia ba riku soin minerais no haburas tan malisan rekursu. Setór petróleu mós fó servisu ba ita-nia traballadór uitoan de’it (menus husi 1%) husi populasaun no la’ós fonte signifikante atu oferese kampu servisu (empregu) iha mundu tomak. Kada tinan ita nia populasaun ne’ebé tama ba idade servisu aumenta 20,000 resin, no ita presiza foka ba kriasaun kampu servisu ne’ebé dura ba tempu naruk no sustentável ba sira. Investimentu hanesan Heineken ka Projetu Tasi Mane sei kria servisu atus resin ba Timoroan, maibé so atividade ekonomia ne’ebé la-sentralizadu hanesan agrikultura, prosesamentu ai-han, indústria ki’ik no eko-turizmu mak bele oferese servisu rihun barak ne’ebé Timoroan sira presiza.

  • Hapara gasta povu Timor-Leste nia osan ba Projetu Tasi Mane, to’o tempu ne’ebé iha ona analiza kustu-benefísiu-risku ne’ebé komprehensivu no independente ne’ebé fó-sai ba públiku ho detallu sira kona-ba impaktu ekonómiku, sosiál no ambientál husi projetu ne’e.

La’o Hamutuk preokupa katak Projetu Tasi Mane sei la fó vantajen boot ba Timor-Leste. Aleinde presiza foti tan dolar biliaun barak ba investimentu, projetu ne’e depende ba fornesedór no merkadu ba ninia feedstocks no rezultadu sira. Projetu ne’e sei okupa rai ho valór boot, fó perigu ba ita nia ambiente no interrompe povu barak nia moris, maibé benefísiu sira hanesan reseita, kampu servisu no sub-kontratu sira ne’ebé durante ne’e entidade balu promesa, sei hamosu dúvida mai ita hotu. Ukun-na’in Timor-Leste nian presiza fó ba ita-nia povu analiza ne’ebé independente, komprensivu no loos subjetivu kona-ba kustu totál projetu sira no kalendáriu ba síkulu moris projetu sira nian, hodi bele halo desizaun atu kontinua ba oin ka lae bazeia ba evidénsia. Ita la bele depende ka fiar de’it promesa no deklarasaun sira husi ema ho interese pesoál ka institutional hodi promove projetu ne’e, maibé presiza komprende didi’ak realidade projetu nian.

Ami hein katak sei kontinua komunikasaun di’ak ho Distintu Deputadu/a sira iha Parlamentu Nasionál durante prosesu debate orsamentál sira ba oin. Ami sei kontinua fornese ami nia analiza, peskiza no dadus sira ne’ebé espera sei ajuda Ita-Boot sira atu halo polítika no lei ne’ebé realístiku bazeia ba faktu no bazeia kontestu no realidade povu nia moris.

Bele le'e submisaun tomak hanesan PDF, ka informasaun tan kona-ba Orsamentu Estadu 2018.


Presiza hadi’ak liután Transparénsia Timor-Leste nian

Relatóriu Inkéritu ba Orsamentu Aberta (Open Budget Survey - OBS) ba 2017 ne’ebé fó sai hosi International Budget Partnership (IBP) foin lalais ne’e hatudu hela katak nivel transparénsia Timor-Leste nian presiza hadi’ak liu tan. Relatóriu ne’e fó sai katak Timor-Leste nia pontu iha 40 hosi totál posivél 100, ne’e seidauk to’o iha pontu media global nian mak 42. Pontu 40 ne’e sei iha nivel limitadu, no nafatin hanesan ho pontu iha OBS 2015 nian. Pontu limitadu ne’e akontese tanba Timor-Leste la publika Relatóriu Trimestral sira tuir tempu, no mós laiha Relatóriu Annual ba despeza nian maske iha informasaun balu ne’ebé publika sai iha Portal Transparénsia Orsamentál Timor-Leste nian. Aleinde ne’e, Timor-Leste mós la prodús Deklarasaun Pre-Orsamentál no Retifikasaun tinan klaran kada anuál nian.

Iha sasukat partisipasaun públiku, Timor-Leste kontinua fó oportunidade uitoan de’it ba públiku atu partisipa iha prosesu orsamentál. Parlamentu Nasional nia Komisaun balu mak fó oportunidade ba audiénsia públiku hosi sosiedade sivíl no públiku seluk, maibé besik laiha espasu bainhira prosesu orsamentál ne’e iha parte ezekutivu.

Iha parte fiskalizasaun orsamentál, jerálmente Parlamentu hala’o fiskalizasaun limitadu durante síkulu orsamentu. Maske adekuadu durante preparasaun no diskusaun, maibé fraku bainhira orsamentu ne’e implementa ona. Ba audit nian, Tribunal das Contas hala’o nia servisu ho adekuadu bainhira halo auditoria ba orsamentu nian, maibé prosesu audit ida ne’e la hetan revizadu hosi ajénsia independente ida.

Nune’e, atu hadi’ak nivel transparénsia, ami rekomenda katak Timor-Leste presiza publika nia Relatóriu Trimestral tuir tempu, prodús Deklarasaun Pre-Orsamentál no Retifikativu anuál kada fulan neen, hala’o audiénsia sira iha Parlamentu ho públiku no organizasaun sosiedade sivíl sira, estabelese mekanizmu formal atu públiku bele asiste oinsá Tribunal das Contas hala’o auditoria, asegura atu iha debate ba polítika orsamentál molok Governu halo nia proposta orsamentál, asegura katak relatóriu audit nian hetan revizadu hosi ajénsia independente no mós kria institutu fiskál independente ida atu haforsa tau matan ba orsamentu estadu.



 

Lisensamentu Ambientál - Hodi Proteje Ita Hotu

Nu’udar valor kulturál ne’ebé iha nanis ona dezde tempu bei’ala sira, ita Timoroan rekoñese relasaun xave entre ema nia moris ho natureza no nia riku soin sira hanesan, balada fuik sira sira, no ita nia ekosistema natural sira. Hanesan Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030 esplika, “Povu Timor-Leste iha relasaun forte tebes ho nia meiu ambiente naturál. Husi jerasaun ba jerasaun, ita-nia bei-ala sira depende ba ambiente hodi asegura ai-han, roupa, materiál hodi harii edifísiu sira no buat hotu ne’ebé esensiál ba moris. Ita hela iha armonia ho ambiente, ho uza nia iha dalan sustentável hodi suporta ita-nia família sira.”

Proteje Timor-Leste nia ambiente ne’ebé frajil hela mak importante tebes ba dezenvolvimentu nasionál no hodi hadi’a kualidade moris povu nian. Ambiente no nia rikusoin sira mak fó oportunidade ba ita atu halo natar, han, hemu, halo ita nia atividade peska no simu ár fresku no bele dada iis. Se ita husik ita nia rikusoin natural hetan estraga, sei rezulta problema hamlaha, bee-sa’e (diluvia), erosaun, poluisaun, fo’er venenozu/tóksiku no hada’et moras oioin. Ne’e hetan rekoñese iha Artigu 61 Konstituisaun Timor-Leste temi: 

  1. Ema hotu-hotu iha direitu atu moris iha ambiente ema moris nian ne’ebé moos, nabelun-di’ak ho natureza, no iha obrigasaun atu proteje no halo di’ak ba jerasaun loron ikus nian.

  2. Estadu rekoñese katak iha nesesidade atu tau matan didi’ak no fó valór ba ita-nia rain nia riku-soin.

  3. Estadu tenke fó-sai buat ne’ebé mak sei halo atu defende natureza maibé sei hodi hala’o mós nia ekonomia.

Hodi atinje objetivu sira-ne’ebé hatuur ona iha ita nia Konstituisaun, mak povu tenke asegura no utiliza rekursu sira ne’e ho kuidadu partikulármente proponente projetu ne’ebé implementa projetu dezenvolvimentu sira ho risku signifikante ba ambiente presiza hetan avaliasaun no lisensamentu molok sira implementa. RDTL nia Dekretu-Lei no. 5/2011, 9 Fevreiru ba Lisensamentu Ambientál obriga proponente projetu sira ne’ebé hamosu impaktu signifikante ba ambiente atu prepara Avaliasaun Impaktu Ambientál no Planu Jestaun Ambientál - Art.4). Autoridade Ambientál Superiór, agora Sekretáriadu Estadu ba Ambiente (SEA) kria komité (Art.10) atu avalia proposta EIA no EMP, hala’o konsultasaun públiku (Art. 11), no obriga atu hadi’ak (Art. 12.3, 14.3) molok halo rekomendasaun (Art.13) no emite lisensa (Art.14).

Artigu 23.5 esplika katak la bele hahú implementa projetu sein lisensa. Aleinde ne’e (Art.34.5) mós temi katak multa ba sira ne’ebé la tuir lei ne’e bele to’o dolar rihun atus-rua lima-nulu ($250,000). Lisensa sira (ho rekerimentu espesiál sira ka razaun se la emite lisensa) tenke publika iha Jornal da República (Art.14.4, 21.4) no Autoridade Ambientál Superiór tenke mantein rejistu públiku ba lisensa no avaliasaun sira ho informasaun seluk (Art. 38).

Maski Dekretu-Lei ne’e la perfeitu, nia bele ajuda proteje Timor-Leste nia ambiente no rikusoin sira. Maibé atu halo ida ne’e, lei ne’e presiza implementa ho di’ak. La’o Hamutuk preokupa tebes katak projetu boot barak la’o kleur ona maibé seidauk tuir prosesu lei Lisensamentu Ambientál no mós seidauk iha sansaun multa hanesan lei haruka bainhira kompañia sira ne’e viola lei.

Anexu sira iha Dekretu Lei ne’e deskreve informasaun detallu kona ba kada projetu sira nia tipu de atividade no mos ninia medida no volume sira. Tuir lei, edifísiu sira ne’ebé andár liu nivel 2, iha rai ho tamañu ektare 2 ka liu konsidera nu’udar kategoria A, ne’ebé iha impaktu ambientál boot no iha rekizitu espesiál hodi proteje ambiente no komunidade lokál nia interese. Maibé to’o ohin loron maski konstrusaun sira remata ona, projetu barak, hanesan sira iha lista tuirmai ne’e, seidauk halo aplikasaun ruma atu hetan lisensa ambientál husi SEA.

Ami enkoraja ema hotu ne’ebé iha informasaun kona-ba projetu sira seluk ne’ebé tuir loloos tenke iha lisensa ambientál (kritéria iha Dekretu-Lei nia anexu) atu fó-hatene SEA kona-ba situasaun ne’e. Aleinde Lei Lisensamentu Ambientál, Diploma Ministerial sira esplika kle’an kona-ba prosesu lisensamentu nian, no bainhira projetu sira la tuir prosesu loloos, Ita hotu iha direitu no devér atu lori kazu ne’e ba instituisaun kompetente sira: SEA, PDHJ no Ministériu Públiku.

Haree ba esperiénsia tinan hirak liu ba, iha Marsu 2014 La’o Hamutuk hetan informasaun husi Autoridade Ambientál Superiór tempu ne’ebá katak sira sei halo prosesu aplikasaun ba projetu 5 no emite lisensa tiha ona ba projetu 11, inklui 2 husi kategoria A: Projetu Pelican Paradise iha Tasi Tolu no Suai Supply Base (SSB), ne’ebé rua-rua abandona konstrusaun to’o lisensa mate no agora iha prosesu hela atu renova no hetan fali. Tuir dokumentu 2014 nian, SSB hetan lisensa ambientál liuhosi “interferénsia polítika”.

Iha Maiu 2016, La’o Hamutuk hakerek karta ba Provedór Direitus Umanus no Justisa (PDHJ) husu atu Provedoria bele kolabora ho Autoridade Superior Ambientál no instituisaun estadu seluk atu halo investigasaun no intervensaun ba proponente projetu sira ne’ebé la kumpre Dekretu-Lei Lisensamentu Ambientál atu bele asegura injustisa labele kontinua akontese no mós proteje ema vulneravel sira nia direitus umanus. Durante tinan 2 ho balun ona, La’o Hamutuk seidauk hetan resposta husi PDHJ kona-ba karta ida-ne’e.

Iha Fevreiru 2018, La’o Hamutuk halo pedidu no hetan dokumentu lubuk husi prosesu aplikasaun ba lisensa ambientál. Bele haree iha tabela tolu tuirmai ne’e parte husi informasaun ne’e. Tuir dokumentu sira, Diresaun Nasionál ba Kontrolu Poluisaun no Impaktu Ambientál (DNCPIA), ne’ebé iha SEA nia okos, fó ona lisensa 38, inklui 6 ba projetu kategoria A nian, no iha aplikasaun 48 ne’ebé sei iha prosesu. La’o Hamutuk mós hetan lista projetu sira (iha munisípiu 12) ne’ebé tama prosesu investigasaun tanba la’o lahó lisensa.

La’o Hamutuk observa progresu iha SEA nia kapasidade atu implementa Dekretu-Lei Lisensamentu Ambientál, maibé ami rekoñese katak sira mós iha limitasaun rekursu umanu no tékniku. Tuir loloos, sira sei publika lisensa no dokumentu relevante hotu ba públiku, maibé sira nia sítiu-web la funsiona agora hodi fornese informasaun ba públiku. Ho situasaun ida-ne’e, no kooperasaun di’ak ne’ebé hetan husi parte SEA no DNCPIA, La’o Hamutuk sei ajuda fahe dokumentu sira iha ami-nia sítiu-web hodi apoiu prosesu lisensamentu ambientál sai transparente liu.

Hodi asesu informasaun tan, favor haree blog ida ne'e.

Labele Hamosu Konflitu Interese iha Prosesu Lisensamentu Ambientál

Iha fulan Setembru, La’o Hamutuk hakerek karta aberta ba Primeiru Ministru no haruka mós ba Ministériu Petróleu no Minerais (MPM, uluk MPRM) no Sekretariadu Estadu Ambiente (SEA). Karta ne’e ezije asaun hodi hadi’a problema konflitu interese ne’ebé iha Dekretu-Lei Orgániku Governu nian bainhira fó kompeténsia ba MPM atu aprova lisensa ambientál sira iha setór petróleu no mineiru. Karta ne’e mós rekoñese MPM nudár órgaun ho responsabilidade atu promove oportunidade, asegura investimentu, no maximiza atividade sira iha setór petróleu no mineiru no SEA nudár autoridade ambientál superiór iha Timor-Leste.

Konflitu interese ne’e mosu tanba ho liman ida MPM hetan tarefa atu maximiza dezenvolvimentu iha setór petróleu no mineiru, no ho liman ida tan sira hetan kbiit atu prosesa dokumentu no fó lisensa ambientál ba atividade projetu iha indústria petróleu no estrativa ne’ebé sira rasik mak lidera. Husi perspetiva indústria nian, fó kompeténsia ne’e ba MPM bele habadak no asegura prosesu hodi atinje objetivu indústria nian ho lalais. Husi perspetiva ambientál, fó kompeténsia ne’e ba MPM bele hamosu dezastre boot, inklui estraga rai, bee bele kontaminadu ho tóksiku no hafo’er anin. Ita tenke kuidadu no proteje ita-nia ambiente husi konflitu interese ida-ne’e.

Bele lee informasaun tan iha ne'e.


PPP Ameasa Servisu Públiku ba Ita Nia Povu

Parseria públiku-privadu (PPP) mak kolaborasaun entre governu no kompañia privadu atu fornese servisu públiku ou infrastrutura; PPP ho nia formatu oi-oin uza ona iha nasaun barak liu sékulu ida, no iha Timor-Leste foin daudauk ne’e depois Independénsia. Iha pratika, laiha mata dalan úniku mak estabelese ona oinsá atu implementa PPP. Governu adopta PPP ho sira nia kontextu ekonómiku, legal, no polítiku, no iha relasaun servisu ou fasilidade espesífiku ne’ebé sira atinje. Rezulta, iha tipu no rezultadu oioin loos husi projetu PPP, komesa ho envolvimentu privadu mínimu to’o privatizasaun totál. Iha ne’e ami fornese definisaun jerál:

Parseria públiku-privadu (PPP) mak kontratu ida entre governu no kompañia privadu iha ne’ebé:

Finansia husi kompañia privadu, harii, no/ou opera elementu sira iha servisu públiku; no Kompañia privadu iha envolvimentu ba tempu-naruk iha projetu ne’e, no hetan pagamentu durante tinan hirak nia laran, tantu liuhusi pagamentu (tarifa) husi konsumidór (jerálmente bolu konsensaun), ka pagamentu husi autoridade públiku, ou kombinasaun husi rua ne’e (PSIRU nia relatóriu kona-ba PPP).

Tanba sá PPP?

Instituisaun Finansial Internasionál (IFI) hanesan Banku Mundial no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) dehan katak PPP mak dalan ba governu atu rezolve limitasaun tékniku no hadi’ak infrastrutura no prestasaun servisu báziku ho aproveita expertise no “efisiénsia” husi kompañia privada. Alende ne’e, sira dehan katak PPP fó liberdade ba orsamentu estadu liuhosi fahe kapitál no kustu operasaun ho kompañia privada, nune’e fó biban ba governu hodi investe iha area sira ne’ebé abandona hela.

Dezde inísiu iha miléniu foun, IFI sira promove maka’as modelu PPP: Banku Mundial nian apoiu aumenta dala tolu entre 2002-2012, no seluk, inklui ADB, kria ona programa hodi promove sira uza iha Ázia no Pasífiku, inklui oferese apoiu téknika no finanseiru ba dezeñu no implementa nian. Foin lalais ne’e, ho uza PPP hamosu krize finanseiru iha nasaun dezenvolvidu no nasaun sub-dezenvolvidu sira, no liga ba atijimentu Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS-ONU). Proponente fa’an PPP hanesan alternativa ba privatizatizasaun totál sasán públiku sira nian ne’ebé akontese iha mundu tomak dezde 1980 no 1990, harahun komunidade kiak sira, ho nune’e aumenta kritika no rezisténsia hasoru privatizasaun. Tuir loloos, projetu PPP bele iha envolvimentu ki’ik husi entidade privadu to’o privatizasaun kuaze kompletu.

Aprende husi problema nasaun seluk nia esperiénsia

Tanba númeru projetu PPP iha mundu tomak aumenta, no tanba iha kontravérsia liga ho impaktu sira, iha peskiza barak ne’ebé avalia rezultadu sira husi projetu PPP. Avaliasaun ne’ebé hala’o husi IFI sira kontinua rekomenda PPP maibé mós rekoñese fallansu no frakeza sira, enkuantu maioria husi investigasaun independente foti konkluzaun katak PPP nia problema sira mak barak liu kompara ho sira nia vantajen. Problema jerál sira ne’ebé identifika (husi parte rua: IFI sira no grupu independente) inklui:

  • “Deve ne’ebé subar” tanba PPP permite governu atu “muda despeza sira husi orsamentu jerál no sees husi kontrola despeza sira” no “muda deve fora husi relatóriu balansu orsamentál no kria responsabilidade posivel no futuru nian” (IMF hanaran “foho jelu fiskál”)

  • Projeksaun kustu no retornu ne’ebé larealístiku tanba estudu viabilidade ho tendénsia afavór ba projetu, no dala barak obriga governu tenke selu fali gastus ne’ebé lakon husi parseiru privada bainhira projetu la hetan lukru.

  • Hamenus transparénsia tanba kontratu sira dala barak subar husi públiku tanba “konfidensiál komérsiu”.

  • Hamenus kompeténsia no aumenta potensiál ba korrupsaun tanba komplesidade no prosesu tender ne’ebé kleur.

  • Governu sira hetan presaun hodi fó subsídiu ba investimentu privada - porezemplu liuhosi “lakuna viabilidade fundus”- ne’ebé sira dehan nesesáriu ba projetu atu la’o ba oin.

  • Lakon seguransa servisu nian no lakon diretu traballadór bainhira kompañia privada hamenus funsionáriu hodi redús sira nia kustu, no laiha obrigasaun atu aseita ou laiha toleránsia ba organizasaun traballadór sira nian hanesan sindikatu.

  • Hamenus akontabilidade tanba durasaun kontratu ne’ebé naruk no falta abilidade governu atu re-negosia sira.

Estudu independente ne’ebe autoriza husi Banku Mundial atu avalia projetu PPP sira iha mundu tomak hetan razaun jerál sira ba fallansu PPP, hanesan kapasidade atu regula la adekuadu no merkadu “fragmentadu” (buat ne’ebé mak akontese iha maioria nasaun sub dezenvolvidu sira inklui Timor-Leste). Iha relatóriu hanesan mós hetan katak “kontinjénsia liabilidade ba governu ne’ebé mosu husi PPP la hetan kontazen hotu iha nivel projetu.” Ho lia-fuan seluk, PPP dala barak hatodan kustu ba governu liu husi espetasaun inísiu tanba estimasaun kustu no retornu ne’ebé la realistiku. Importante mós atu deskreve katak PPP la’ós opsaun ne’ebé di’ak, tanba ho asumsaun katak “envolve setór privadu ne’e buat ne’ebé di’ak,” ilustra sistema bias Banku Mundial hodi “solusiona merkadu” atu responde ba problema hotu.

PPP iha Timor-Leste

Maske tempu ne’ebá seidauk iha lei atu regula, projetu PPP komesa implementa iha Timor-Leste la kleur depois independénsia. Tuir Koñesimentu Laboratóriu PPP Banku Mundial nian, iha projetu PPP rua ne’ebé Governu Timor-leste halo ona ba setór infrastrutura, ida ba telekomunikasaun no ida ba eletrisidade.

Iha 2002 governu asina kontratu PPP konsesaun esklusivu ho konsórsiu ne’ebé lidera husi Portugal Telecom atu dezenvolve infrastrutura telekomunikasaun Timor Telecom (TT), ho periodu kontratu tinan 15. Maibé hahú iha tinan 2007, Governu no sosiedade haree problema mosu tanba TT hetan monopóliu ba setór telekomunikasaun. TT rasik la kumpre sira nia kompromisu hodi harii tan infrastrutura komunikasaun no hadi’ak liña iha territóriu Timor-Leste tomak. Nune’e iha tempu ne’ebá, iha area rural difisil tebes atu hetan asesu liña telefone no kustu karun tebes atu fornese rede telefone no internet inklui simcard no pulsa. Ho situasaun ne’e hamosu protesta barak husi sosiedade sira iha Timor-Leste laran tanba haree monopóliu ne’ebé TT hetan la justu ba konsumidór sira, hodi ó presaun ba governu atu kria dekretu-lei dezregulamentasaun provizóriu ne’ebé pasa iha 2009, no loke merkadu ba kompañia tele-komunikasaun seluk. Iha Marsu 2012, Governu no Timor Telecom konkorda no asina akordu atu termina monopóliu Timor Telecom iha Timor-Leste, hodi fasilita liberalizasaun merkadu telekomunikasaun ne’e bele la’o ho di’ak, governu promulga no publika Dektretu-Lei no. 15/2012 hodi regula setór telekomunikasaun.

Iha 29 Jullu 2007 Governu Timor-Leste asina kontratu ho durasaun tinan 5 (2007-2012) ho kompañia Kanadá Manitoba Hydro International Limited. Kontratu ne’e kona-ba Jestaun Servisu ba Eletrisidade Timor-Leste ho baze kompezesaun tokon $11 inklui taxa. Iha kontratu laran, Manitoba nia responsabilidade mak jere atividade EDTL loro-loron hanesan: jere sasán sira hotu; dezenvolve no mantén base de dadus konsumidór sira; estabelese estrutura organizasaun no jestaun rekursu umanu; no estabele prosedimentu supervizaun atu koleta reseita no salvaguarda ba reseita ne’e.

Iha 2010, Governu Timor-Leste komesa dezenvolve enkuadrumentu legál ba PPP sira no iha 2012, promulga Dekretu-Lei 42/2012 hodi regula PPPs no estabelese Unidade PPP Ministériu Finansas iha Timor-Leste. Korporasaun Finansas Internasionál (IFC – ajénsia promosaun setór privadu iha Banku Mundial) apoiu Governu atu asesu oportunidade iha PPPs no iha 2013, IFC hahú apoiu akordu PPP atu dezenvolve portu foun ba kontainer iha Tibar, no haluan aeroportu Dili. IFC mós dezenvolve projetu PPP ba Unidade Nasionál Servisu Diagnóstiku iha Ospitál Nasionál, enkuantu planu PPP ba edukasaun mós mensiona iha Orsamentu Estadu.

Dezde 2011, Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) ajuda ona Governu hodi dezenvolve planu atu hadi’ak asesu bee moos (agua potavel) iha nasaun laran. Alende realiza estudu ba estimasaun kustu kontruksaun no manutensaun infrastrutura fíziku nesesáriu, ADB fó advise PPP atu jere kanalizasaun bee iha Dili. Sira dehan katak ne’e nesesáriu tebes tanba autoridade públiku falta kapasidade atu jere sistema bee munisipál ho efetivu, no lori kompañia privada mak sei hadi’ak jestaun no mós ajuda Governu hodi dezenvolve rekursu umanu ho nune’e sei la depende ba asisténsia husi li’ur iha futuru.

Iha 2013, La’o Hamutuk hakerek kona-ba ami nia preokupasaun katak planu Governu ne’ebé ambisiouzu liu hodi hadi’ak aeroportu Dili bazeia ba projeksaun iha futuru ne’ebé la realístiku, no gasta montante boot husi Timor-Leste nia osan atu dezloka komunidade lokál rihun ba rihun husi sira nia hela fatin. IFC ikus liu aseita ho ami nia hanoin, maibé Governu kontinua maske la ho IFC, governu koko maibé la susesu atu dada interese parseria husi kompañia Malázia no Indonézia. Depois tinan hirak liubá, planu ba aeroportu Dili la klaru, maske haluan no hadi’ak aeroportu inklui ona iha Programa VIII Governu. Enkuantu IFC la involve ona no Governu Japoneza ajuda fó fundus ba terminal foun, laiha informasaun espesífiku kona-ba planu PPP.

Kontratu konsensaun atu harii no opera Portu Tibar ne’ebé asina ona ho kompañia francesa Bolloré Afrika iha 2016, no konstrusaun sei hahú iha tinan ne’e nia klaran. Tinan rua liubá, La’o Hamutuk analiza risku sósiu, ekonómiku no ambientál ba Portu Tibar, no hakerek kona-ba prosesu tender PPP ne’ebé kompleksu no naruk. Governu no Bolloré konvense La’o Hamutuk katak Ballore mak sei lori risku bainhira tráfiku kontentores la prienxe projeksaun, signifika governu sei la selu liu husi tokon $129 ne’ebé rai hela ona iha 2016 nia rohan. Maibé, problema sira ne’ebé identifika iha leten mós akontese iha projetu Portu Tibar. Inklui hamenus transparénsia tanba konfidensiál komérsiu, no governu subsídiu investimentu.

Fornese servisu públiku ne’ebé efetivu la presiza setór privadu

La’o Hamutuk preokupa kona-ba planu atu involve kompañia privada sira iha servisu públiku Timor-Leste nian, tantu liuhosi PPP ou formatu seluk. Ami preokupa tanba ADB, IFC no ajénsia externu sira seluk promove modelu ne’ebé prejudika/perigu ami nia setór públiku. Nasaun barak mak permite kompañia privada atu kontrola bee, eletrisidade, saúde no servisu seluk iha esperiénsia hamenus kualidade no asesu, dala barak tanba sira nia governu la halo fiskalizasaun ho efetivu ba atividade kompañia, no motivu kompañia atu minimiza kustu no maximiza retornu (ne’e mak kompañia privada sira hotu halo).

Kompañia privada sira foka ba fornese servisu ba sira ne’ebé bele selu, dala barak abandona ema kiak sira ne’ebé la bele selu. Governu presiza tau prioridade atu reforsa ita nia ajénsia públiku sira no fornese servisu públiku ne’ebé kualidade no ekitavel, no la’ós instituisaun ne’ebé fornese servisu di’ak ba de’it sidadaun sira ne’ebé iha osan maibé lae ba sira ne’ebé laiha, hanesan saida mak ita hare iha ita nia sistema edukasaun no saúde. Alende ne’e, sei governu transfere responsabilidade jestaun sistema bee, saúde ou edukasaun ba kompañia privada, ne’e sei difisil ba instituisaun setór públiku iha Timor-Leste atu dezenvolve sira nia kapasaidade rasik hodi fornese servisu ba povu iha futuru. Maske akordu balun ho PPP inklui aspetu kapasitasaun, maibé iha pratika ne’e la efetivu, hanesan ita hare iha setór públiku sira kontinua depende ba konsultor husi rai li’ur.

Ho razaun sira ne’e, La’o Hamutuk rekomenda katak servisu esensiál sira hanesan bee, saúde no edukasaun kontinua maneja husi setór públiku, duké entrega responsabilidade ba kompañia privada. Atu aumenta kapasidade instituisaun públiku iha Timor-Leste hodi fornese servisu hu kualidade as ba povu, governu tenke investe osan barak liu ba dezenvolve rekursu umanu no kapasidade jestaun husi ajénsia sira, nune’e mós infrastrutura fíziku, ekipamentu no manutensaun. Ho meius ne’e, Governu gradualmente sei aumenta sira nia kapasidade rasik, no “peritu” setór privada la nesesáriu ba tempu naruk.

Konkluzaun – Labele permite interese privada foti desizaun governu

Iha evidénsia barak hatudu katak risku, problema no fallansu ne’ebé liga ho PPP boot liu duké nia benefísiu poténsia sira. Mezmu estudu sira halo husi instituisaun sira ne’ebé promove PPP hasoru problema besik hanesan, maske nune’e sira kontinua rekomenda ba governu. Tanba ne’e, La’o Hamutuk rekomenda katak Timor-Leste evita entrega responsabilidade ba kompañia setór privadu sira atu fornese servisu esensiál sira, inklui liuhosi PPP.

Se karik PPP iha area seluk hanesan maneja infrastrutura públiku sei bele konsidera, kada planu projetu tenkesér avalia ho kuidadu atu kompriende nia total kustu, no poténsia risku sira, alende ne’e mós kompara ho alternativu públiku atu hatene ida ne’ebé mak realmente sei prodús valor di’ak liu ba Timor-Leste nia osan. Polítika na’in sira tenkesér hanoin katak objetivu primeiru ba kompañia privada sira mak lukru, no sira koko atu halo presaun ba governu hodi aseita akordu ne’ebé atende interese parseria privada.

Tanba PPP jerálmente involve negosiasaun kompleksu kona-ba risku no fahe lukru, tuir loloos Timor-Leste labele ansi atu fiar katak ita bele halo kompañia privada mak foti risku sira hotu, enkuantu ita hetan nia benefísiu sira hotu. Governu tenkesér mós kuidadu ho advise husi instituisaun sira ne’ebé iha istória naruk promove privatizasaun servisu públiku – sira nia terminolojia no modelu muda nudár resposta ba kritika no fallansu sira, maibé objetivu fundamental – promove interese “setór privada” (i.e. sira ho osan) ho naran aumenta investimentu no kreximentu PIB (Produtu Internu Brutu) – besik hanesan de’it.

PPP iha modelu barak ne’ebé diferente, no kada akordu espesífiku ho kondisaun oi-oin. Ezemplu jerál hirak ne’ebé inklui tuirmai ne’e:
  • Harii-Opera-Transfere (HOT): governu mak na’in no finansia projetu, no kompañia privada kontrola dezeñu, konstrusaun no operasaun. Bainhira kontratu PPP remata, fasilidade transfere ba kompañia seluk ou ba governu.

  • Opera-Mantén (OM): governu fó kontratu ba kompañia privada hodi opera no mantén fasilidade públiku. Pagamentu ba kompañia bazeia ba kualidade servisu durante períodu kontratu.

  • Dezeñu-Harii-Finansia-Opera (DHFO): kompañia privada mak dezeñu, harii no finansia fasilidade, no durante periodu kontratu, kompañia jere fasilidade públiku ne’ebé sira konstrui ona. Despeza kompañia sei selu fila fali ba sira husi governu ou liuhosi tarifa (pagu) konsumidór, ou kombinasaun rua nee.

  • Konsensaun: governu fó kontratu ba kompañia privada atu opera no mantén sasán estadu ou infrastrutura públiku iha tempu determinadu, no dalaruma kompañia investe sira nia osan rasik hodi harii no/ou haluan fasilidade. Kompañia halo fila fali nia investimentu aumenta retornu liuhosi tarifa konsumidór ou pagamentu diretu husi governu, ou kombinasaun rua ne’e. Kontratu konsensaun bain-bain ba longu-prazu (tinan 20+).

  • Kontratu ba jestaun: kompañia privada jere utilidade públiku, bain-bain iha periodu tempu ne’ebé badak duké konsensaun, no ho nia kontratu pagamentu fiksu husi governu no/ou taxa bazeia ba dezempeñu. Kontratu nee inklui aspetu kapasitasaun, ho nune’e órgaun públiku bele asume jestaun bainhira periodu kontratu remata.


Planeamentu no Polítika Inkluzivu ba Fornesimentu Bee Moos

Iha 26 Setembru 2018, UN Women no Ministériu Obras Publika (MOP) organiza semináriu ida ho títulu Planeamentu Urbana Inklusivu: Jéneru no Polítika Bee Urbana. Objetivu husi semináriu ne’e atu fasilita diálogu ida entre governu no sosiedade sivíl kona-ba Planu Mestre (Planu Diretór ka Master Plan) ba abastesimentu bee Dili nian no estratéjia xave sira husi nia implementasaun no atu fornese espasu hodi troka pratika di’ak husi sosiedade sivíl no autór dezenvolvimentu xave sira iha Timor-Leste ne’ebé servisu iha area bee no saneamentu, liuliu promove feto nia partisipasaun iha planeamentu no jestaun ne’ebé iha ligasaun ho bee. Hamutuk ho funsionáriu husi MOP no membru sosiedade sivíl sira seluk, La’o Hamutuk halo aprezentasaun iha eventu ida-ne’e no hato’o preokupasaun no rekomendasaun balu.

Bee fó moris, nune’e bee nudár direitu umanus ne’ebé ema hotu tenke iha asesu. Bee no saneamentu sai rekursu importante hodi asegura komunidade sira bele moris saudavel no sustentável. Maski nune’e realidade hatudu katak iha area rurál komunidade barak seidauk asesu ba sistema fornesimentu bee moos iha nivel komunidade sira tanba ne’e sira ne’ebé moris iha situasaun vulneravel sira hanesan ne’e hasoru risku ba moras oi-oin tanba kualidade be la ijiene. Iha títulu semináriu ne’e foka ba sistema fornesimentu bee iha nivel urbana, maibé semináriu ne’e inklui diskusaun barak kona-ba nesesidade asesu bee ne’ebé grave tebes iha area rurál.

Tuir Peskiza Saúde no Demográfiku (DHS) 2016, komunidade iha area rurál 42% mak seidauk asesu ba bee moos besik uma. Iha aldeia balu fonte bee iha, maibé laiha kanalizasaun tanba ne’e obriga komunidade sira, liu-liu feto no labarik feto sira, tenke bá kuru bee iha mota kuak hodi utiliza ba nesesidade loron-loron. Situasaun ida ne’e la seguru ba sira, partikulármente feto no ema ho defisiénsia ne’ebé vulneravel liu atu asesu bee iha mota kuak hodi kuru bee.

Timor-Leste nia Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030, deskreve objetivu sira ba faze da uluk (2011-2015) defini katak 75% husi populasaun rurál iha asesu seguru no sustentável ba bee moos (potável); realidade faze ida ne’e seidauk atinje, tuir DHS 2016, só 58% husi populasaun rurál iha asesu ne’e.

Asesu bee nudár direitu umanu ne’ebé hakerek ona iha ita nia Konstituisaun RDTL, Lei Komplementar sira, vizaun estratéjiku PEDN 2011-2030 no mós padraun internasionál sira ne’ebé ita nia estadu opta tanba ne’e estadu iha devér no responsabilidade atu hakonu direitu báziku ida ne’e ba ninia sidadaun sira no la’ós fó ba setór privadu sira mak jere no hakonu.

Konstituisaun RDTL Artigu 6 Objetivu Estadu nian temi katak “Harii sosiedade ida-ne’ebé hatuur iha justisa sosiál, hodi hakiak sidadaun sira-nia moris di’ak ba isin no ba klamar”. Estadu nia responsabilidade mak atu garante povu nia moris di’ak liu husi nia fornesimentu servisu báziku sira ba ninia sidadaun. Aleinde ne’e iha Dekretu-Lei No. 4/2004 ne’ebé regula kona ba rejime distribuisaun bee ba konsumu públiku ho nia objetivu mak atu fornese bee moos ba povu tomak iha Timor-Leste nune’e bele garante saúde públiku.

Maske nune’e, sistema fornesimentu bee moos ba públiku iha area urbanu seidauk funsiona ho di’ak. Alende ne’e iha tempu hanesan komunidade sira ne’ebé moris iha area rural kontinua hasoru difikuldade atu asesu ba bee moos. Iha area rurál, ema barak liu mak fó tempu loron-loron ba kuru bee kompara ho ema ne’ebé moris iha area urbana, no maioria tempu mak feto sira sai ema ne’ebé responsavel atu kuru bee. 70% husi ita nia populasaun ne’ebé hela iha area rurál; nune’e governu tenke prioritiza problema kanalizasaun no fornesimentu bee ba komunidade rurál sira hodi responde ba sira nia nesesidade báziku.

Iha tinan ida liu ba, ADB dezenvolve Planu Mestre ba fornesimentu bee moos iha area metropolitan Dili no sei oferese planu ida ne’e ba governu; planu ne’e finaliza iha Dezembru 2017 no dezenvolve husi kompañia Fransés Seureca Veolia ba 2018-2030. Tuir sira nia planu sei finaliza ninia implementasaun to’o 2036, ho nia kustu investimentu mak tokon $213 (la inklui orsamentu ba operasionál no manutensaun), no governu rasik sei duvida ho montante osan husi ne’ebé atu kobre projetu ne’e iha futuru. Funsionáriu husi MOP esplika katak iha ona konsultasaun públiku nakloke ba Planu Mestre ida ne’e, maibé partisipante sira husi semináriu ne’e barak sei kestiona prosesu konsultasaun sira ne’ebé la envolvimentu ema vulneravel sira, liuliu feto no ema ho defisiénsia iha prosesu faze planeamentu nian.

Iha Dekretu-Lei No. 4/2004 no Diploma Ministerial No.1/2004, estabelese ona mekanizmu sira ne’ebé obriga ema iha area urbana atu selu ba fornesimentu servisu bee, infelizmente implementasaun lei ne’e seidauk aplika ba fatin hotu maske nune’e fatin balu iha Munisipiu Dili ne’ebé implementa ona. Aplikasaun ba Lei ida ne’e mós la sistematizadu iha nia prátika. Pagamentu ka tarifa ne’e maizumenus $7.50 kada fulan ba família ida (tuir ADB), no iha tarifa ne’ebé baratu liu ba Instituisaun sosiál sira hanesan igreja, ospitál no eskola. Estimasaun tarifa ne’e sei bele ki’ik ka boot depende ba utilizasaun bee tuir nesesidade família sira nian iha kada uma kain.

Rekomendasaun xave sira

  • Governu tenke investe iha bee moos no saneamentu, liuliu iha area rurál atu hadi’ak sistema no kanalizasaun bee iha area rurál no asegura funsionamentu manutensaun ba sistema sira ne’e. Presiza iha revisaun ba planu PEDN bazeia ba situasaun atuál no liga ba atinjimentu ne’ebé preve iha planu da uluk. Ex. ita la konsege atinje meta iha PEDN ba 2015 iha area rurál (urbana atinje) entaun presiza iha mudansa planu hodi asegura atinjimentu iha area rurál iha tinan oin.

  • Governu tenke haree servisu bee nudár direitu umanu ne’ebé la bele privatiza. Governu iha obrigasaun hodi jere rasik infrastrutura báziku ne’ebé liga direta ba povu nia moris, no governu labele husik responsabilidade ne’e ba kompañia privadu sira hodi jere. Hanesan hakerek iha artigu kona-ba Parseria Públiku-Privadu (PPP) iha Buletin ida-ne’e, La’o Hamutuk preokupa tebes katak se nesesidade báziku hanesan bee ba ema nia moris mak dezenvolve ho modelu PPP sei sai obstákulu ba povu kbiit laek sira nia asesu ba bee. No nudár direitu umanu, di’ak liu iha kuantidade bee (WHO – World Health Organization sujere litru 50-100 ba ema ida kada loron) ne’ebé nudár kuantidade báziku hodi ema bele moris ho dignu.

  • Planu tenke integradu, inklusivu, no sustentavél. Planu ne’ebé governu prodús tenke iha konsultasaun públiku hodi asegura katak komunidade rasik nudár na’in ba dezenvolviemntu hirak ne’e, no la’ós obriga povu tenke simu de’it planu ne’ebé governu halo, to’o ikus mai rezultadu husi konstruksaun hirak ne’e la reprezenta povu nia hanoin no la sustentavél tanba povu la hola parte ho maximu iha prosesu tomak. Governu bele utiliza métodu sira ne’ebé ONG balu dezenvolve no introdús ne’ebé hatudu ona vantajen no sustentabilidade hanesan Permatil nia programa ba konservasaun bee. Permatil organiza komunidade iha fatin balu hodi funsiona bee matan ne’ebé maran ona, kee no kuda ai horis sira ne’ebé bele dada bee.

Rekomendasaun sira-ne’e mai husi La’o Hamutuk nia aprezentasaun no husi diskusaun iha semináriu laran. La’o Hamutuk sei haree no investiga asuntu ne’e ho kle’an liu, no ami prontu atu simu informasaun no ideia sira husi parte interesada sira.


Prosesu Rejistrasaun Rai iha Munisípiu Covalima

 

Saida mak SNC

SNC (Sistema Nasionál Cadastral) nudár konsórsiu ne’ebé forma hosi Grupu Media Nasionál (GMN) ho kompañia Portugal Holding/ARM-APPRIZE ne’ebé hetan kontratu husi Ministériu Justisa hodi halo elaborasaun dadus rai no jestaun kadastru Nasionál Timor-Leste nian. Antes ne’e, iha projetu Ita Nia Rai (INR) mak halo rejistrasaun ba rai, hahú husi tinan 2008 to’o 2012, hafoin ne’e troka ba SNC. Iha tinan 2013, SNC halo fali prosesu foun kona-ba rejistrasaun rai iha Timor-Leste laran tomak inklui mós ba area rurál no rai kostumáriu ka rai lisan sira. Agora daudaun SNC sei kontinua rejistrasaun rai bazeia ba Dekretu-Lei 27/2011, Diploma Ministerial (DM) 16/2011, DM 23/2011, DM 45 no DM 46/2016.

Iha loron 13 to’o 18 fulan Agostu 2018 La’o Hamutuk nudár membru Rede ba Rai bá halo peskija iha suku Suai Loro ho suku Taz-hilin, municipiu Covalima kona-ba prosesu registrasaun rai husi Sistema Nasionál Cadastrais (SNC).

Objetivu peskiza ne’e mak atu buka hatene kona-ba esperiénsia komunidade nian relasiona ho prosesu rejistrasaun rai iha sira nia hela fatin ne’ebé halao husi SNC, saida mak vantajen no dezvantajen ne’ebé komunidade enfrenta no saida impaktu husi sukat rai iha komunidade sira.

Métodu ne’ebé uza mak entrevista, diskusaun fokus group (FDG), observasaun no dokumentasaun iha terrenu.

Informasaun husi peskiza iha suku rua ne’e hatudu katak, maioria husi komunidade la hetan informasaun natoon husi SNC molok bá sukat rai. Tuir prosesu loloos, SNC tenke fahe informasaun ho komunidade diretamente no mós autoridade lokál sira, hanesan xefe suku, xefe aldeia no ofisiál polísia suku (OPS) no komunidade mós. Realidade SNC fó avisu ba autoridade lokál maibé la fahe informasaun ho di’ak ba komunidade kona-ba sukat rai ne’e.

Tanba la hetan informasaun di’ak kona-ba prosesu sukat rai nee, komunidade sira labele prepara-an hodi partisipa ho didi’ak. Lamentasaun ne’e hatoo husi feto barak durante diskusaun FDG. Sira mós hatoo katak depois sukat tiha rai, sira rasik la hatene kona-ba rai nia luan no naruk metru hira tanba SNC sukat uza tablet no GPS no la fó informasaun ruma ba sira. Tuir komunidade sira, prosesu sukat rai hamosu istori malu no baku malu tanba haksesuk malu kona-ba rai.

Workshop husi Rede ba Rai iha Covalima.

Problema seluk ne’ebé deskobre iha peskiza ne’e katak komunidade sira susar atu verifika se sira nia rai sukat loloos ona ka seidauk, tanba dokumentasaun no formuláriu husi SNC rasik la hatudu rai nia luan, naruk no baliza ho sé-sé deit. Maske formuláriu ne’ebé SNC uza iha mós pontu balu kona-ba rai nia luan no metru kuadradu, maibé SNC la prienxe dadus hirak ne’e. Tuir prosesu formál, depois rejistrasaun rai, ema tenke hatene no bele verifika baliza karik seidauk loos hafoin prosesu sukat rai.

Parte pozitivu ne’ebé peskiza ne’e deskobre ida mak kona-ba prosesu rejistrasaun rai husi SNC gratuita, komunidade hotu ne’ebé ami hasoru, ko’alia hanesan katak SNC la husu buat ruma iha prosesu tomak rejistrasaun rai, no ami la hetan evidénsia subornu ka korupsaun. Komunidade hato’o katak, dalaruma prepara no oferese ai-han simples hanesan kafé no ai-han lokál sira nudar kontribuisaun. Prosesu rejistrasaun rai ho sistematiku, katak prosesu sukat tuir areia kolesaun ne’ebé marka ona. Nune’e SNC tenke sukat iha aldeia ida tuir ninia mapa areia kolesaun to’o remata depois mak muda fali ba area kolesaun seluk ka aldeia seluk iha suku hanesan to’o remata. Peskija mós deskobre katak se ema laiha sertifikadu no dokumentu ofisiál sira, bele mós sukat sira nia rai no bele mós sai na’in ba rai tuir lei no implementasaun lei.

Rekomendasaun ba oin

La’o Hamutuk no Rede ba Rai rekomenda ba SNC atu fahe informasaun klean ba komunidade molok atu bá sukat komunidade nia rai. Fahe informasaun tenke tuir kritériu publisidade prosesu sukat rai nian hanesan enkontru ho komunidade, fahe surat-tahan informasaun, broxura, poster/kartáz, fahe liuhosi mídia hanesan televizaun, radio, nst. Informasaun hotu tenke esplika kona-ba bainhira mak sei sukat rai, tanbasá sukat rai no oinsá prosesu legál sira. Fahe informasaun la’ós deit iha fatin ne’ebé atu sukat, maibé tenke mós fahe informasaun ba fatin seluk inklui iha nivel nasionál atu nune’e, ema hela iha Dili ka fatin seluk bele hatene no mós partisipa sukat rai iha nivel munisípiu ka suku ne’ebé deit mak atu sukat. Publikasaun hirak ne’e tuir Diploma Ministerial 16/2011 no Diploma Ministerial 45/2016.

La’o Hamutuk mós rekomenda atu SNC maximiza involvimentu autoridade lokál sira nian, inklui katuas no lia-na’in sira iha prosesu rejistrasaun rai nian atu prevene mosu konflitu entre komunidade sira. Esperiénsia iha suku sira ne’e hatudu ona katak disputa balu kona-ba rai bele rezolve di’ak tanba partisipasaun katuas no lia-na’in sira ne’ebé hatene didi’ak kona-ba istória rai nian iha fatin refere. Labele to’o ema baku malu ona mak foin buka katuas no lia-na’in sira ne’e.

La’o Hamutuk rekomenda mós katak, hafoin sukat komunidade nia rai, tenke prienxe didi’ak formuláriu ne’ebé iha ona, inklui prienxe mós kona-ba rai nia luan, naruk no metru kuadradu loloos atu nune’e komunidade sira hatene didi’ak. Tenke mós hatuur ka hedi estaka ka baliza ho loloos entre rai parsela ida ho parsela seluk tanba komunidade hotu fó testamunha ba malu hodi hamenus disputa ka konflita rai entre komunidade no komunidade. Rede ba Rai sei haktuir informasaun no analiza klean liu kona-ba prosesu sukat rai ne’ebé hala’o husi SNC iha relatóriu peskiza rejistrasaun rai ne’ebé iha prosesu atu finaliza ona.

Klik iha ne'e atu hetan informasaun tan kona-ba topiku ida ne'e.


NOTÍSIA BADAK

Parlamentu reversa mudansa iha kurríkulu

Artigu 98 husi Konstituisaun RDTL fó kbiit ba Parlamentu atu revee, tetu no suspende dekretu-lei sira ne’ebé promulga ona husi Prezidente Repúblika. Iha 11 Jullu, hafoin formasaun Parlamentu Konstituisional daualuk nian, membru Parlamentu hahú prosesu ofisiál apresiasaun (revee fali) ba Dekretu-Lei N°3 and N°4/2018, ne’ebé altera Kurríkulu Nasionál Pre-eskolár no Ensinu Báziku to’o hanesan soe kurríkulu ne’ebé foin hahú implementa iha tinan 2015.

Iha 6 no 7 Agostu 2018, plenária regular Parlamentu foka ba tópiku ne’e no diskusaun la’o ho polarizasaun tuir liña partidáriu. Opozisaun (Fretilin no PD) kestiona prosesu apresiasaun ne’e no ezije atu Portugés domina iha eskola hotu. Sira ne’ebé suporta Governu VIII (CNRT, PLP, Khunto, UDT/Fretilin Mudansa) enfatiza katak Kurríkulu sira husi 2014 fornese planu klaru atu hadi’a estudante sira nia susesu iha literasia no iha jerál ho lian rua ofisiál, Tetun no Portugés. Fretilin no PD sai nu’udar protesta molok votasaun finál ne’ebé reversa Dekretu-Lei 2018 nian.

La’o Hamutuk espera Ministériu Edukasaun sei iha orsamentu no kapasidade atu jere implementasaun kurríkulu sira ho kompletu no loloos. Ami lamenta divizaun partidáriu no inkapasidade atu diskute ho konstrutivu, liuliu kona-ba asuntu lian iha eskola sira. Ami enkoraja partidu polítiku hotu no indivíduu sira atu estuda tan polítika no peskiza liga ho edukasaun iha Timor-Leste, hodi diskusaun sira bele bazeia dadus, la’ós bazeia esperiénsia ka opiniaun pesoál de’it.

Lee tan iha ne'e.

Ema ho defisiénsia iha direitu atu partisipa iha prosesu eleitorál no polítika

Iha Setembru, ONG Ra’es Hadomi Timor Oan (RHTO) lansa rezultadu husi sira-nia tau matan kona-ba oinsá ema ho defisiénsia iha asesu ba Eleisaun Antesipada Parlamentár 2018 nian. Monitór sira observa eventu kampaña no mós prosesu votasaun iha fatin votasaun 150, inklui iha munisípiu hotu Timor-Leste nian. Sira-nia relatóriu haree progresu balu bainhira kompara ho Eleisaun Parlamentár 2017 nian, no sira louva kooperasaun di’ak husi ofisiál administrasaun eleitorál no prioridade ne’ebé ema ho defisiénsia – no mós ema idozu no feto isin-rua – maibé sira mós haree nesesidade ba hadi’a tan.

Relatóriu haruka partidu polítiku sira asegura katak eventu kampaña no material informativu hotu bele asesivel ba ema ho defisiénsia, no enkoraja sira atu liga ativu ho ema sira ho defisiénsia liuhosi prosesu kampaña tomak. Relatóriu mós husu Governu atu dezenvolve planu estratéjiku no komprensivu kona-ba oinsá hasai obstákulu sira ba ema ho defisiénsia bele partisipa no iha asesu ba fasilidade eleitorál sira. Fatin kampaña no fatin votasaun sira, inklui sentina/hariis fatin sira, tenke asesivél ba ema ne’ebé la’o ho kadeira ho roda ka iha defisiénsia ruma seluk.

Relatóriu nota katak Planu Asaun Nasionál Governu nian ba Ema sira ho Defisiénsia la inklui direitu atu partisipa iha prosesu polítika no eleitorál, no katak Timor-Leste seidauk ratifika Konvensaun ONU nian kona-ba Direitus ba Ema ho Defisiénsia (UNCRPD).


Relatóriu Nasionál Balu ne’ebé Publika iha 2018

Tuirmai ne’e lista relatóriu tolu ne’ebé Governu Timor-Leste no ajénsia internasionál publika durante tinan 2018. Ami halo sumáriu kona-ba saida mak relatóriu sira ne’e koko atu sukat no rezultadu xave balu, no identifika kestaun balu liga ba oinsá sira fornese dadus. Relatóriu sira ne’e aprezenta informasaun importante ne’ebé bele uza hodi ajuda halo desizaun tuir evidénsia; maibé, bainhira lee relatóriu sira, importante atu iha konxiénsia kona-ba fonte dadus no limitasaun posivel iha sira-nia analiza.

Bainhira uza dadus husi survei, ita tenke komprende oinsá sira rekolla dadus ne’e no konsidera oinsá métodu ne’e bele halo impaktu ba konkluzaun sira iha relatóriu laran. Maske sira ne’ebé planeia no implementa survei serbisu maka’as atu minimiza problema sira, nafatin iha dezafiu oioin bainhira analiza dadus husi Sensu ka survei ruma iha ne’ebé de’it:

  • Ema hato’o informasaun kona-ba sira-nia an.
    Tanba Sensu no survei sira depende ba ema atu hato’o informasaun kona-ba sira-nia an ka sira-nia família rasik, dadus balu bele laloos karik entrevistadór ka respondente ladún komprende pergunta, iha problema ruma ho lian (lian 32 ema uza iha Timor-Leste), ka ema moe atu responde.
  • Xefe uma-kain mak responde ba membru hotu iha uma.
    Uma-kain barak inklui avó sira, tia, tiu, primu, labarik no seluk tan. Bainhira ema ida mak responde ba pergunta sira liga ba ema hotu iha uma, bele akontese erru faktuál tanba ema ida bele iha limitasaun iha koñesimentu ho membru uma-kain ida-idak, ka bele moe atu fó-sai problema internal ruma uma-kain nian.
  • Bele susar atu hetan ema iha area izoladu sira.
    Ema ne’ebé vulneravel liu bele inklui sira ne’ebé entrevistadór hetan difikuldade boot atu hasoru. Ema barak hela iha area sira ne’ebé la hetan asesu liuhosi dalan, nune’e halo susar ba entrevistadór atu hasoru sira.
  • Survei barak hakerek husi konsultór internasionál sira ho aprovasaun husi Governu.
    Kolaborasaun entre ajénsia rai-laran no rai-li’ur iha variasaun depende survei ida-idak. Bainhira kolaborasaun forte, dala ruma bele iha impaktu katak analiza ladún independente no taka buat ne’ebé la favoravel.
    Pergunta sira ne’ebé dezenvolve husi konsultór internasionál sira dala ruma iha limitasaun koñesimentu kona ba kontextu nune’e dala ruma la apropriadu ka la efetivu.

Maski La’o Hamutuk la’ós sempre konkorda ho maneira analiza dadus ka ho kada konkluzaun, ami rekoñese valór husi relatóriu sira ne’e no enkoraja ema hotu lee ho hanoin krítiku no uza hodi halo servisu advokasia ba tópiku sira ne’ebé importante.

Relatóriu Analítiku ba Edukasaun 2015

Konsultór sira servisu ho Diresaun Jerál Estatístika (DGE) RDTL nian, UNICEF (Nasoins Unidas Fundu Internasionál ba Labarik) no UNFPA (Nasoins Unidas Fundu Populasaun) mak prepara Relatóriu Analítiku ba Edukasaun (Monografia) hodi avalia dadus husi Sensu 2015 liga ba edukasaun iha Timor-Leste, inklui mudansa no trend (padraun) sira durante tinan barak. Relatóriu ne’e mak ida dahuluk husi sira seluk ba tópiku oioin uza dadus bazeia Sensu 2015. Sensu mak la hanesan survei sira seluk, tanba Sensu mak sura (kuaze) uma-kain ida-idak iha Timor-Leste.

DGE publika ona Relatóriu Temátiku ho tema Fertilidade, Mortalidade, no iha planu halo tan kona-ba JuventudeJéneru, Status Maritál, Forsa Laborál, no karik seluk tan.

Progresu xave:

  • Progresu importante mak iha frekuénsia eskolár (persentajen ema ne’ebé dehan katak sira nunka ba eskola tun husi 49% iha 2004 to’o 33% iha 2010 to’o 26% iha 2015).

  • ‘Durasaun tempu eskolár’ (indikadór ne’ebé hatudu tinan hira iha edukasaun labarik bele hetan durante nia moris ho frekuénsia eskolár ne’ebé hanesan) aumenta husi tinan 13.7 iha 2010 to’o tinan 15.2 iha 2015.

  • Taxa literasia Tetun aumenta husi 53% iha 2010 to’o 63% iha 2015.

Dezafiu xave ne’ebé iha:

  • Estudante barak la hahú iha eskola primária bainhira sira iha idade 6, entaun estudante barak iha idade boot liu duké normal ba klase ida ne’e nian.

  • Feto, ema ho defisiénsia, agrikultór feto, isin rua sedu (idade ki’ik), no servisu-na’in ne’ebé iha idade ki’ik mak identifika hanesan grupu vulneravel. No sira iha abilidade ki’ik atu lee no hakerek, no grupu ne’e iha taxa frekuénsia eskolár ki’ik.

  • 53.4% ema entre idade 15 no 25 ne’ebé sai ona husi eskola la iha servisu ka iha prosesu treinamentu.

Relatóriu Nasionál ba Dezenvolvimentu Umanu

Relatóriu Nasionál ba Dezenvolvimentu Umanu 2018: Halo Planu ba Oportunidade sira ho Populasaun Joven, hetan prepara husi UNDP (Nasoins Unidas nia Programa Dezenvolvimentu), Universidade Flinders no Governu Timor-Leste halo entrevista ho Timoroan na’in 811 entre idade 15 no 34. Relatóriu ne’e haree impaktu husi populasaun joven ba ekonomia, avalia joven sira nia kondisaun no rekomenda maneira sira hodi Timor-Leste bele hetan benefísiu husi realidade demográfiku ne’e. Ida-ne’e mak Relatóriu Nasionál ba Dezenvolvimentu Umanu (NHDR) dahaat iha Timor-Leste. Ba dahuluk hetan publika iha tinan 2002 ho títulu “Dalan ba oin.” Ida daruak hetan publika iha tinan 2006 ho títulu “Dalan sai husi kiak: dezenvolvimentu rurál integradu”. Ba datoluk publika iha tinan 2011, ho títulu “Jere Rekursu Naturál sira ba Dezenvolvimentu Umanu: Dezenvolve ekonomia la’ós-mina nian hodi atinje Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu (ODM) sira”, maibé relatóriu ne’e la distribui tanba hetan protesta husi Governu (relatóriu ne’e bele hetan iha sítiu web La’o Hamutuk nian).

NHDR 2018 sujere pontu polítika tolu mak sei promove benefísiu demográfiku no juventude nia moris di’ak:

  1. Investe liután iha saúde, edukasaun no ekonomia.
    NHDR hatete katak importante ba Governu atu asegura katak ema hotu-hotu bele asesu planeamentu familiar. Relatóriu hatete benefísiu ekonómiku husi planeamentu familiar, no ida ne’e loos no importante, maibé mós importante haree planeamentu familiar nu’udár direitu umanu.

  2. Hako’ak modelu ekonomia ida ne’ebé bele halakon limitasaun sira iha juventude nia moris di’ak.
    NHDR promove modelu hanesan ekonomia sosiál no solidariedade, ne’ebé kuda valor identidade komún no objetivu komún molok objetivu individuál, liuhosi empreza sosiál no kooperativu. Sistema ida ne’e kuda valor demokrasia, justisa, fortalesimentu, kreatividade, partisipasaun no auto-jestaun. Modelu ida ne’e bele unifika koesaun sosiál, inkorpora étika iha sosiedade nia laran no hametin interese nasionál.
    La’o Hamutuk hanoin katak sistema ekonómiku ida ne’e mak di’ak tanba bele prodús benefísiu ekonómiku, sosiál no ambientál. Kultura Timoroan fó valor ba servisu hamutuk no interese grupu aas liu interese individual. Entaun, sistema ne’e bele hetan susesu kompara ho sistema seluk ne'ebé fó valor ba kompetisaun no susesu individuál.

  3. Investimentu iha edukasaun no dezenvolvimentu juventude ba sosiedade ida ne’ebé iha koñesimentu.
    NHDR rekomenda katak governu bele aloka 25% husi orsamentu estadu nian ba edukasaun no treinamentu. La’o Hamutuk konkorda ho rekomendasaun ne’e, maibé agora Governu aloka 9% de’it ba edukasaun no gasta osan barak ba projetu boot ho valor menus duké edukasaun. Importante atu la’ós aumenta osan iha sektór de’it, maibé tanke investe iha kualidade edukasaun, hanesan investimentu iha formasaun ba mestre no kurríkulu ne’ebé refleta saida mak estudante sira presiza inklui mos halo investimentu boot hodi dezenvolve fasilidade sira hanesan biblioteka no laboratóriu ba peskiza importante sira iha nivel akademiku.

Relatóriu ne’e uza tópiku ualu hodi sukat joven sira nia moris di’ak:


Peskiza Demográfiku no Saúde 2016

Peskiza Demográfiku no Saude (Demographic and Health Survey - DHS) 2016 ne’ebé publika iha fulan-Abril tinan 2018 no hetan prepara husi DGE ho suporta husi UNFPA, UNICEF, USAID (United States Agency for International Development), WHO (Organizasaun Mundiál Saúde), Uniaun Europa no Banku Mundiál. Objetivu husi DHS mak atu avalia indikadór demográfiku, saúde no sosiál nian hodi sukat progresu no situasaun saúde populasaun nian.

Relatóriu DHS ida-ne’e mak ba datoluk iha Timor-Leste. Ba dahuluk halo ho dadus husi 2003, no ba daruak ho dadus husi 2009-2010. Relatóriu 2016 antisipa “analiza temátiku tan” iha 2018, maibé seidauk publika.

DHS hetan dadus husi survei ho porsaun populasaun nasaun nian (uma-kain 11,502) ne’ebé bele reprezenta nasaun hodi rekolla dadus kona-ba kondisaun moris, nivel edukasaun, fertilidade no planeamentu familiar, saúde bebé, labarik no inan nian, nutrisaun labarik no adultu nian, ema ho defisiénsia no juventude.

Relatóriu ida ne’e hatudu dezafiu barak ne’ebé ita hotu bele buka maneira atu oinsá bele responde.

  • Mortalidade ba labarik tun ba 50% husi tinan 2003, maibé agora iha Timor-Leste na’in 1 iha 25 labarik mate molok sira nia idade ba tinan 5.

  • Problema seluk mak kona-ba malnutrisaun – Laiha atensaun (indikadór ne’ebé sukat isin nia todan iha relasaun ho aas) aumenta husi 19% iha 2010 to’o 24% iha 2016. No mós númeru labarik ne’ebé badak sei aas.

  • Persentajen bebé ne’ebé hetan “dieta mínimu ne’ebé adekuadu” 13% de’it. Ida ne’e fatór importante atu kria malnutrisaun.

  • Raan menus (anemia) mak kondisaun ne’ebé bele iha impaktu ba ema nia dezenvolvimentu kakutak nian, kreximentu no aumenta posibilidade mate husi moras hada’et, no ida ne’e dala barak mai husi malnutrisaun. 40% labarik entre fulan 6-tinan 5 hetan raan menus.

  • Feto 1 husi 3 entre idade tinan 15-49 esperiénsia violénsia fíziku, dala barak husi sira nia kaben ka parseiru. 20% de’it hetan ajuda no ema barak hanoin katak violénsia fíziku dala ruma justifikada.

  • Ema barak seidauk hatene saida mak tuberkuloze (TB), moras ne’ebé fó ameasa ba vida.

Ami agradese esforsu tomak ne’ebé halo hodi hasoru dezafiu sira hodi halo survei sira ne’ebé loos tuir posibilidade. Ami kontinua atu enkoraja ukun-na’in sira no públiku atu uza relatóriu sira-ne’e no evidénsia seluk hodi hatudu dalan ba desizaun polítika sira, ho mós sempre lori komprensaun kona-ba fonte sira no limitasaun husi dadus.

Bele hetan relatoriu barak husi Pajina Referensia iha website ida ne'e.


Rona Radio Igualdade

Bele hetan no rona ami-nia programa Radio Igualdade ne’ebé iha oras ida inklui informasaun no komentáriu ho lia-tetun husi La’o Hamutuk nia staf no peritu sira seluk kona-ba asuntu oioin. Rona ami iha Radio Komunitáriu iha: Radio Mauloko Maubisse, Radio Matebian Baucau, Radio Kumunidade Maliana, Radio Atoni Lifau Oecussi, Radio Voxpopuli Lospalos, Radio Povu Viqueque, Radio Cova Taroman – Suai, no Radio Boaventura Same.

La’o Hamutuk sempre konvida ema nia ideia kona-ba programa radio sira-ne’e no mós prontu atu kolabora ho Radio Komunidade seluk hodi habelar informasaun ne’e luan tan.

Bele rona Podcast sira iha ne'e.


Editorial: Planeamentu Familiar ida Inkluzivu La’ós iha Surat-Tahan De’it

Planeamentu familiar hanesan direitu umanu báziku ba ema ida-idak atu determina ho livre no responsabilidade bainhira mak sira hakarak oan, no oan hira mak sira hakarak. Importante atu asegura katak planeamentu familiar ne’e inkluzivu, katak involve sidadaun hotu la haree ba jéneru, kaben ka lae, idade, orientasaun sexual no relijiaun.

Dalaruma ukun-na’in balu haree planeamentu familiar husi perspetiva ekonomia de’it, no konklui katak implementasaun planeamentu familiar ida-ne’ebé di’ak bele hatún neineik kreximentu populasaun, aumenta saláriu no PIB (Produtu Internu Brutu/GDP). Maibé kuandu la haree planeamentu familiar nudár direitu umanu no análiza haree tuir perspetiva ekonomia nian de’it perigozu tebes hanesan bele haree husi istória balu iha Timor-Leste nia pasadu ne’ebé hatudu planeamentu familiar uza uluk nudár meiu obrigasaun ida atu kontrola populasaun iha tempu Indonézia. Ohin loron, Timor-Leste nasaun independente ona no ita-nia Konstituisaun artigu 57 garante saúde universál no gratuita ba sidadaun ida-idak. Atu halo tuir promesa ida ne’e, Timor-Leste tenke fornese ba feto no mane hotu rekursu no informasaun hodi bele tetu no deside ho matenek kona-ba sira nia saúde no sira nia isin-lolon.

La’o Hamutuk fiar katak planeamentu familiar presiza iha diskusaun ne’ebé nakloke. Karik diskusaun ne’e limite de’it ba asuntu ekonomia, ita bele haluha no esklui katak, planeamentu familiar nia baze fundamentu mak atu fó espasu ba ema ida-idak liuliu feto sira hodi halo desizaun ba sira-nia isin-lolon rasik. Artigu ida ne’e sei diskute kona-ba importánsia husi planeamentu familiar iha Timor-Leste, nia polítika, bareira implementasaun no rekomendasaun iha futuru.

Planeamentu Familiar Importante ka lae?

Foin daudaun diskusaun kona-ba planeamentu familiar hetan atensaun no diskute iha públiku. Planeamentu familiar nudár rekomendasaun importante ne’ebé fó husi Relatóriu Nasionál ba Dezenvolvimentu Umanu 2018, ne’ebé antisipa katak bainhira ema barak uza planeamentu familiar, númeru dezempregu sei tun, investimentu ema ida-idak nian no PIB sei sa’e, no feto sira moris aumenta naruk. Dadus relatóriu husi Peskiza Demográfiku no Saúde (Demographic and Health Survey - DHS) inklui kona-ba ema hira mak uza planeamentu familiar, no métodu saida mak sira uza, no ema hira mak hakarak hetan asesu ba planeamentu familiar. No mós, iha Juñu 2018, Prezidente RDTL nia kaben Cidalia Lopes Nobre Mouzinho Guterres diskute kona-ba importánsia husi planeamentu familiar iha eskala internasionál.

Planeamentu familiar oferese kondisaun ba dezenvolvi-mentu ida sustentável no inkluzivu. Planeamentu familiar ne’ebé inkluzivu sei promove saúde materna no saúde infantíl, hakbiit feto sira, hasa’e nivel edukasaun, no hamenus HIV/AIDS nia da’et. No mós, sei aumenta benefísiu ekonómiku hanesan aumenta uma-kain ida nia rendimentu. Timor-Leste hanesan nasaun foin-sa’e ida - 35% husi nia populasaun iha idade entre 15-35 - no planeamentu familiar sei fornese futuru ida sira bele hili rasik ne’ebé di’ak liu.

Governu Timor-Leste iha obrigasaun bazeia ba Konstituisaun RDTL atu proteje no kuida sidadaun hotu, la haree ba jéneru, estadu sivíl, relijiaun, ka orientasaun sexual. Maske nune’e iha implementasaun husi Polítika Planeamentu Familiar atuál seidauk inklui ema hotu, dala barak implementasaun sei diskrimina foin-sae, ema hela iha area rural no feto ne’ebé seidauk kazál ka laiha katuas oan. Planeamentu familiar tenke progresivu no inkluzivu iha pratika, la’ós iha surat-tahan de’it.

Planeamentu Familiar Atuál no nia Implementasaun

Timor-Leste adopta Polítika Planeamentu Familiar Nasionál ida iha 2004, no La’o Hamutuk konsidera polítika ida ne’e inkluzivu no progresivu. Polítika ida-ne’e dezenvolve husi rezultadu konsulta no debate públiku, ne’ebé konsiste husi lideransa husi parte saúde, setór seluk iha governu, no lideransa relijiozu sira. Polítika atuál ne’e dehan katak, servisu planeamentu familiár tenke “integra hamutuk ho servisu saúde reprodutivu no halo iha instituisaun saúde nian hotu atu nune’e ema hotu bele hetan asesu ho di’ak no efetivu.” Polítika ne’e mós deklara katak fasilidade saúde hotu tenke fornese servisu reprodutivu no akonsellumentu, no “inklui mós informasaun kompleta no loloos kona-ba métodu hotu-hotu, atu nune’e ita bele garante katak ema ida-idak hili tanba nia hatene no tanba nia hakarak no ho konxiénsia rasik.” Informasaun tenke fahe ba sidadaun, la haree estadu sivíl ka jéneru.

Ohin loron implementasaun husi polítika ida-ne’e di’ak liu kompara ho tinan 14 liubá, maske nune’e sei iha dezafiu barak. Tuir dadus DHS 2016, feto 16.1% idade 15-49 uza ona métodu ruma husi planeamentu familiar, maske nune’e relatóriu ne’e bazeia ba saida mak feto sira dehan ba ema ne’ebé halo entrevista, no karik ema balu moe atu fahe informasaun privadu ho ema ne’ebé sira la koñese. Gráfiku iha okos hatudu katak, sona (injesaun) no implante hanesan métodu kontrasepsaun ne’ebé uza liu.

Laiha métodu planeamentu familiar ida mak perfeitu ba ema hotu, tanba métodu ida-idak mai ho nia benefísiu no risku; tan ne’e, La’o Hamutuk fiar katak ema hotu-hotu presiza hetan informasaun ne’ebé kompletu kona-ba meiu kontrasepsaun oioin. Agora daudaun métodu dominante liu mak sona no implante; ne’e hatudu katak ema barak mak seidauk hatene ka iha asesu ba métodu no opsaun seluk. Relatóriu DHS hatete katak maizumenus feto ida entre feto na’in neen iha Timor-Leste mak uza kontrasepsaun. No feto hirak ne’e besik 50% mak deside uza métodu sona, no dehan katak sira deside uza molok hatene kle’an kona-ba nia risku (efek samping) sira ne’ebé bele mosu, saida mak sira bele halo bainhira esperiénsia efek samping, no karik iha meiu seluk atu bele uza.

Tuir dadus husi DHS, persentajen ema uza kondom menus tebes, ho 0.6% husi totál ema ne’ebé responde fó sasin katak sira uza kondom Ida ne’e la’ós surpreza boot ida, bainhira ita haree katak diskusaun kona-ba kondom sai nudár stigma no sosiedade la suporta. Planeamentu familiar ida ne’ebé saudavel presiza tebes meiu ida justu hodi fahe responsabilidade entre mane no feto no indivíduu sira.

Alende ne’e, parese servisu saúde ba vasektomi seidauk implementa iha Timor-Leste, tanba menus ekipamentu no ema ne’ebé iha presiza kapasidade espesífiku, maibé ema ho knaar no kapasidade ida-ne’e menus liu. Métodu vasektomi mak métodu planeamentu familiar nian ne’ebé seguru, simples no efetivu. Planeamentu Familiar asuntu ida ba mane ho feto, no ita labele tau todan de’it ba feto no fó fatin liu ba ema hirak halo polítika atu haluha katak importante tebes atu inklui feto nia direitu atu foti desizaun.

Maske Timor-Leste nia Polítika Planeamentu Familiar temi liafuan inkluzivu, maibé foin-sa’e, hirak ne’ebé seidauk kaben, no feto rurál sira, dala barak seidauk bele hetan asesu ba servisu saúde reprodutivu sira. Bazeia ba DHS, liu 33% husi feto hirak ne’ebé seidauk kaben fó sasin katak sira hakarak uza planeamentu familiar maibé só 50% husi feto hirak ne’e mak bele hetan asesu.

DHS nia relatóriu importante ne’ebé haktuir relatóriu global DHS nian, fó sai de’it númeru feto kaben na’in no sira nia nesesidade ba planeamentu familiár, maske nune’e importante tebes ba relatóriu DHS ne’ebé iha influensia boot atu tau importánsia no aprezenta númeru feto hirak ne’ebé seidauk kaben nia nesesidade ba planeamentu familiar atu halakon stigma kontra feto hirak ne’e. Alende ne’e Sensus mós presiza aumenta planeamentu familiar nudár komponente iha kestionáriu sira, atu nune’e ita bele hetan estatístika kompleta kona-ba planeamentu familiar iha Timor-Leste laran tomak.

Obstákulu ba Planeamentu Familiar

Timoroan ida-idak iha direitu atu deside meiu planeamentu familiar saida de’it mak perfeitu ba nia. Tan ne’e, ema hotu presiza simu informasaun adekuadu kona-ba benefísiu no risku husi métodu planeamentu familiar hotu. Maske nune’e, sosiedade balun iha Timor-Leste nafatin fó podér ba mane sira iha relasaun, no limita feto sira nia abilidade atu foti desizaun ba sira nia an. Iha tinan hirak liubá, iha peskiza rua ne’ebé hatudu realidade problema ida-ne’e: ida kona-ba atitude mane sira nian liga ho asuntu jéneru no ida seluk kona-ba violénsia kontra feto. Peskiza sira-ne’e konfirma katak sosiedade (mane no feto), kontinua iha fiar forte katak mane mak halo desizaun di'ak liu iha família nia laran; fiar ida-ne’e kontinua husi mane no feto to’o agora. Ita presiza enkoraja no promove kultura ida ne’ebé hakbiit feto no luta kontra kultura hirak ne’ebé hatún feto. Ne’e mak pasu importante ida hodi fornese planeamentu familiar iha nasaun tomak.

Kampaña Igreja Katólika nian no instituisaun seluk dala barak foka de’it ba métodu planeamentu ne’ebé tradisionál. Maske nune’e iha realidade, kampaña hirak ne’e seidauk konvense feto barak atu uza métodu ne’ebé refere (haree iha gráfiku iha leten). Ida ne’e la’ós surpreza ida tanba atu uza métodu tradisionál efetivamente presiza feto sira bele lee no halo kalkulasaun aritmétika, atu komprende kle’an kona-ba sira nia isin no sistema reprodutivu; sira nia parseiru seksuál mós presiza nakloke atu diskute no komunika ho suporta, ida ne’ebé dala barak la eziste iha família barak nia realidade.

Maske nune’e, maioria joven no foin-sa’e sira hetan informasaun limitadu tebes kona-ba saúde reprodutivu, nune’e labele kompriende loloos saúde seksuál ka foti desizaun ba sira nia isin-lolon bazeia ba informasaun kompletu. Porezemplu, tuir dadus husi DHS, 23% husi joven feto no 20% husi joven mane dehan katak sira simu informasaun kona-ba saúde reprodutivu. Aléinde ne’e. 47% husi feto no 66% husi mane idade 15-49 mak rona tiha ona kona-ba HIV/SIDA. Mezmu nune’e profesór sira no inan aman sira evita atu diskute kona-ba tópiku ne’e tanba sente moe. Maske edukasaun seksuál iha ona eskola nia kurríkulu, dala barak mak mestre sira hakat liu tiha. Tan ne’e joven barak la hatene oinsá atu prevene isin rua ka hatene oinsá trata moras hada’et liu husi relasaun seksuál.

Rekomendasaun Espesífiku ba VIII Governu

Tinan oinmai, Governu Timor-Leste sei hato’o ninia relatóriu periódika dahaat ba Komité kona-ba Halakon Diskriminasaun hasoru Feto (CEDAW). Relatóriu ikus ba CEDAW, husi tinan 2015, fó rekomendasaun tuirmai ba Governu Timor-Leste: “Haforsa maneira hodi asegura feto joven hotu, inklui feto adolexente no rurál, hetan asesu ba servisu saúde seksuál, reprodutivu no emerjénsia nian, no hadi’ak kualidade servisu planeamentu familiar…la haree ba status kaben.”

Ami hato’o rekomendasaun sira tuirmai ba Governu:

  • Kontinua no haforsa implementasaun Polítika Nasionál Planeamentu Familiar 2004 nian. Maski planeamentu familiar la mensiona iha programa Governu VIII nian, ami husu Governu atu prioritiza no inklui iha programa no planu sira iha futuru, nudár kondisaun nesesária atu atinje meta sira iha Planu Estratéjiku Nasionál ba Saúde 2011-2030.

  • Alokasaun Orsamentu Estadu 2018 ba “Saúde Materna no Servisu Saúde Materna inklui planeamentu familiar” mak $43,000, ne’ebé ko’a tiha ba sorin balun kompara ho Orsamentu 2017. La’o Hamutuk enkoraja Governu atu aumenta alokasaun ne’e iha Orsamentu 2019, espesifikamente ba asuntu Planeamentu Familiar no nia informasaun sira. Inklui mós programa detallu no espesífiku kona-ba Planeamentu Familiar iha Ministériu Saúde nia Planu Asaun.

  • Ministériu Saúde presiza investe ba fornesimentu informasaun ba ofisiál saúde sira, kapasitasaun no rekursu sira ne’ebé presiza atu asegura informasaun no opsaun kompletu ba Timoroan hotu, mane ka feto, kaben-na’in ka seidauk kaben, nurak ka idade, hela iha sidade ka foho. Presiza atensaun espesiál ida mós ba promove partisipasaun mane iha responsabilidade ba uza kontrasepsaun (inklui kondom no vasektomi), no mós kontinua eduka mane sira atu iha obrigasaun relasiona ho planeamentu familiar.

  • Ministériu Saúde, Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu, no Komisaun Nasionál ba Kombate HIV/AIDS presiza asegura mensajen no diskusaun públiku kona-ba planeamentu familiar sempre inkluzivu, pozitivu, no suporta direitu ema hotu nian. Objetivu mak atu hakbiit ema hotu atu nune’e bele iha responsabilidade ba desizaun ba sira nia saúde individuál no familiar, bazeia ba informasaun ne’ebé loloos no klaru.

  • Ministériu Edukasaun no Ministériu Saúde presiza kontinua kolaborasaun importante ne’ebé sira hahú ona atu asegura edukasaun kona-ba saúde reprodutivu bele hanorin iha eskola sira, mestre sira iha mandatu, konfiansa ba an, bele ezekuta atu diskute tópiku hirak ne’e ho estudante sira.

Nota: Bele lee versaun naruk husi artigu ida ne’e iha ne'e.


Mai servisu ho La'o Hamutuk

La'o Hamutuk organizasaun sosiedade sivíl Timor-Leste nian ida ne’ebé halo monitor, analiza no relatóriu kona ba instituisaun prinsipál sira iha Timor-Leste ne’ebé iha relasaun ba dezenvolvimentu fíziku, ekonomia no sosiál Timor-Leste nian. La'o Hamutuk fiar katak prosesu ida nee tenke demokrátiku, partisipativu, transparente no akuntavel.

Se ita boot interese, bele hili ligasaun ida ne'e atu hetan vaga servisu ka email laohamutuk@gmail.com ka bolu +670-3321040.


Sé mak La'o Hamutuk?

Staff La’o Hamutuk nian: Adilson da Costa, Carly Munnelly, Celestino Gusmão, Charles Scheiner, Elizaria Febe Gomes, Mariano Ferreira, Marta da Silva, Martinha Fernandes, Maxi Tahu, Pamela Sexton, Ricarda Martins, Salina Hanjam Corbafo, Francisco Soares. Intern: Alexandra Scrivner.

Illustrador: Perfectoart - Toto (Karikatura MPM)

Órgaun Konsellu: Selma Hayati, Justino da Silva, Oscar da Silva, Santina Soares, Andrew da Sousa, Inês Martins


Saida mak La’o Hamutuk?

La’o Hamutuk nu’udár Organizasaun Na’un-Governmentál ida-ne’ebé halo peskiza, analiza, advokasia no edukasaun públiku kona-ba instituisaun Timor-Leste nian no mós internasionál sira nia programa no polítika sira. La’o Hamutuk fiar katak povu Timor-Leste hotu, jerasaun ohin loron no aban bainrua, tenke sai autór ba prosesu dezenvolvimentu ne’ebé orienta ba povu, demokrátiku, sustentável, transparente, no ekitavel. La’o Hamutuk mak organizasaun independente ida, no servisu hodi fasilita informasaun ne’ebé loos hodi haforsa direitus umanus, solidariedade, justisa sosiál no ekonómiku, no igualdade jéneru. Staff nasionál no internasionál iha La’o Hamutuk iha responsabilidade no simu saláriu ne’ebé hanesan.

La’o Hamutuk fó lisensa ba ema sé de’it atu imprime fali artigu ka gráfiku sira iha ami-nia Buletin ho gratuita, maibé ami kontente atu hetan notifikasaun no kréditu ba ami-nia servisu.

Ho espíritu atu haforsa liután transparénsia, La’o Hamutuk konvida Ita-Boot sira atu kontaktu ami se iha dokumentu no/ka informasaun ne’ebé tenke hetan atensaun husi Timoroan tomak no komunidade internasionál.
 

The Timor-Leste Institute for Development Monitoring and Analysis (La’o Hamutuk)
Institutu Timor-Leste ba Analiza no Monitor ba Dezenvolvimentu
Rua D. Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste
P.O. Box 340, Dili, Timor-Leste
Tel: +670-3321040 or +670-77234330
email: 
laohamutuk@gmail.com    Web: http://www.laohamutuk.org    Blog: laohamutuk.blogspot.com