La’o Hamutuk

Bulletin  |  Surat Popular  |  Topic index  |  Reports & Announcements  |  Updates
Reference  |   Presentations  |  Mission Statement  |  LH Blog  |  Search  |  Home

Orsamentu Jeral Estadu RDTL tinan 2011

19 Outubru 2010.  Atualiza 23 Maiu 2011.

Link to this page in English

Liga ba submisaun La'o Hamutuk nian ba PN Komisaun C

Liga ba pajina kona ba Orsamentu Jeral Estadu 2010 no Orsamentu Rektifikativu 2010

Liga ba pajina kona ba proposta Orsamentu Jeral Estadu ba tinan 2012.

Konteudu pajina ida ne'e

Antesedente

Iha tinan 2010, Timor-Leste la'o ho orsamentu estadu rua. Iha fulan Jullu, tokon $660 aloka tiha ba despeza sira, iha tinan 2009 nia rohan sa'e ba porsentu 27%, ba tokon $838, iha Jullu retifikasaun tinan-klaran nian, ne`ebé aumenta mós montante ne'ebé atu dada sai hosi Fundu Petróleu nian durante tinan 2010 ba tokon $811, tokon $309 ne'ebé liu hosi Estimasaun Rendimentu Sustentável ba tinan ne'e nian.

Governu mós iha problema boot iha hala`o ninia programa. Hanesan deskreve ona iha Relatóriu Ezekusaun Orsamentu nian iha sorin dahuluk tinan 2010, Governu gasta deit porsentu 30% hosi alokasaun orsamentu orijinál nian durante fulan neen. Atu hodi ezekuta orsamentu rektifikativu tomak iha tinan 2010 nia rohan, Governu sei tenke gasta osan dala tolu lais liu hosi ne'ebé hala'o tiha. Iha liufuan seluk, liu tiha hosi gastu tokon $1.1/loron hosi Janeiru to'o Juñu, gastu hosi Jullu to'o Dezembru sei hetan média tokon $3.5/loron hodi ezekuta orasamentu. (Nu'udar referénsia, média gastu durante tinan 2009 tokon $1.66/loron, inklui Pakote Referendum ne'ebé la efetivu.)

La'o Hamutuk fiar katak rai povu nia osan di'ak liu duke gasta arbiru, no ita la enkoraja ba gastu lalais la ho planu ka rezultadu. Maibé, rezultadu sira tinan ne'e nian la enkoraja. Maske nune'e, Primeiru Ministru hatudu ba ema sira iha sub-distritu idak-idak katak infraestrutura fízika sei sai komponente prinsipál hosi Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku Nasionál, Ministeriu Infraestrutura ezekuta deit porsentu 9% hosi ninia Orsamentu ba Kapitál no Dezenvolvimentu tokon $137 iha sorin dahuluk tinan ne'e nian. Se ' husik sai tiha tokon $50 ne'ebé aloka tiha ba projetu foun oleu pesadu ne'ebé problemátiku, menus hosi porsentu 2.5% hosi tokon $87 ne'ebé ba projetu seluk sira hotu kapitál infraestrutura nian (be, dalan sira, kontrolu hahán nian, komunikasaun, ponte sira, etc.) ne'ebé gastu ona.

Iha 2009, Timor-Leste aprova ona Lei Orsamental no Jestaun Finansieru (Port, mos Inglesh). Lei ida ne'e inklui jadual ba prosesu orsemental ho rekeramento ba Governu atu fo esbosu Orsamentu ba Parlamentu molok loron 15 Outubru. Maibe, Parlamentu aseita tia ona pedido Premeiru Ministru nian atu adia fulan ida. Ida ne'e hatun tempu ba analiza no diskuti orsamentu 2011.

Ministeriu Finansa fou-foun ne’e espera katak sei iha Despeza Públika tokon $714.7 durante tinan 2011. (Tabela 2.7 iha projetu sira iha esbosu Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku nian antisipa tokon $838.2). Maibé, pedidu sira ne'ebé ministériu halo ona aumenta tan ba atu besik tokon $1,500, ne'ebé negosia tiha tun fali ba tokon $985.

Governu muda presupostu hirak ne'ebé la hatudu moos ba Estimasaun Rendimentu ne'ebé Sustentável, uza presupostu ne'ebé la dun prudente hodi hasa'e RSE/ESI ho tokon $232, to iha tokon $734, no antisipa tokon $110 iha rendimentu non-petroleu. Durante tinan 2009 no 2010, Governu transfere ona liu Rendimentu Sustentavel Estimadu husi Fundu Petroleu ba sira nia konta operasional nian. Proposta Orsamentu 2011 nian nafatin mantein hodi aumenta RSE/ESI hodi taka defisit orsamental hamutuk tokon $141 husi osan sira ne’ebe foti ona husi Fundu Petroleu iha tinan kotuk.

Entantu, espera katak Governu propoin revizaun ba Lei Fundu Petróleu nian iha besik tempu hanesan bainhira propoin orsamentu foun, largamente hodi hasa`e investimentu ne`ebé permite iha merkadu ekidade (stocks) nian no instrumentu hirak seluk ne'ebé la'os titulu. Ministeriu Finansas fahe esboso revizaun iha Ingles no Portugese iha loron 23 Outubru; no La'o Hamutuk fo submisaun.

Proposta Governu nian

Iha loron 11 Novembru, Consellu Ministru aprova Orsamentu Jeral Estadu ba 2011, ho gastus total tokon $985:

  • tokon $116 ba Saláriu no Vensimentu
  • tokon $270 ba Beins no Servisu
  • tokon $164 ba Transferénsia Públiku
  • tokon $28 ba Kapitál Menór
  • tokon $406 ba Kapitál Dezenvolvimentu, hosi hirak tokon $317 mak afekta ba Fundu Infra-Estrutura nian foun.

Receitas mai husi

  • tokon $734 husi Fundu Petroleu
  • tokon $110 husi receitas domestikas
  • tokon $141 husi Fundo Consolidado (osan transfere ona husi Fundo Petroleum maibe seidauk gastu durante tinan 2010)

Ministeriu Finansas lakohi fo dokumentu sira kona-ba orsamentu, maibe La'o Hamutuk hetan kopie husi Deputado sira. Ami scan no traduz, no tama iha ne'e.

Liga iha ne'e atu download Livru 1 tomak (1.5 MB) iha Inglesh, inklui Lei Orsamentu no Anexu sira. Ita mos bele download kada capitulu husi Livru 1 hanesan tuir mais: 

Ami seidauk scan Livru 2 OJE 2011 (Planu Aksaun Annual), 3 (Distritu), 4 (Gastus iha departamentu ida ida), no 5 (parseiru desenvolvimentu).Maske livru balun husi ne’e ikus mai publika sai ona iha website husi Ministeriu Finansa. Maibe, ami mos fo documentu tuir mai, ne’ebe Governu fo ona ba Parlamentu:

Komisaun iha Parlamentu Nasional

Iha loron 26 Novembru, La'o Hamutuk hetan konvite atu partisipa iha audiensia Komisaun D (Agrikultura, Floresta, Rekursu Naturais no Ambiente) Parlamentu Nasional, atu fahe hanoin kona-ba orsamentu. Hafoin audensia, ami hakerek submisaun ida ba Komisaun D (mos Ingles).

Iha loron 14 Dezembru, La'o Hamutuk hakerek karta aberta ba FMI (IMF) atu fahe informasaun foun kona ba sira nia relatoriu dadauk ne'e “Report on Observance of Standards and Codes (ROSC)—Fiscal Transparency Module” (Relatoriu kona-ba Observasaun ba Standar no Kodikus-Modulus Transparansia Fiskal) no “Public Financial Management—Performance Report(Relatoriu Jestaun Finanseiru-Relatoriu Dezenpenhu) iha Timor-Leste, no iha Janeiru IMF Respondeobrigado barak ba ita-boot sira nia analiza ne’ebe klean liu…. Ami apresia teb-tebes ba input ne’ebe konstruktivu husi La’o Hamutuk no dialogo kona-ba asuntu jestaun finanseiru publiku. Ho lisensa husi  ita-boot sira nia Governu, ami espera atu kontinua dialogo ida ne’e iha tinan oin-mai tan.

Loron 14 Dezembru mos, Ministeriu Finansas finalmente publiku dokumentu rumak kona ba Orsamentu Estadu 2011 iha sira nia website. Ami tama iha ne'e iha loron balun.

Iha loron 15 Dezembru La'o Hamutuk fo testimonia ba Komisaun C (Ekonomia no Finansas) Parlamentu Nasional, no fo submisaun detalhadu liu (mos Ingles) duke ita nian ba Komisaun D, no diskuti asuntu tuir mai:

  • Gastu iha nivel ida ne’e la prudente no la sustentavel.

  • Orsamentu halo asumsaun la prudente ba presu mina-rai.

  • Proposta ba revizaun Lei Fundu Petroleu fo ameasa ba sustentabilidade fiskal.

  • Fundu Infraestrutura kua tiha autoridade Parlamentar.

  • Projeitu Eletrika Nasional ne’e karun liu duke ida ne’ebe hatudu.

  • Projeitu “Tasi Mane” hanesan pasu inisiu ba gastus boot iha futuru.

  • Kompania mina-rai nasional (PETRONATIL) ne’e perigozu no problematiku.

  • Institutu Petroleu no Geologia tenke sai departamentu bai-bain iha Governu.

  • Fundu Dezenvolvimentu Kapital Umanu prioritiza liu estadu duke nia sidadaun sira.

  • Parlamentu no publiku tenke iha asesu ba informasaun tomak.

  • Xave instituisaun estadu nian tenke hamoris.

Ami nia submisaun rekomenda katak:

  1. Mantein nafatin gastus iha nivel sustentavel, bazeia ba projeksaun presu mina-rai iha futuru ne’ebe prudente. Proposta orsamentu ne’ebe sai maka’as ba 2011 no 2012 tenke kua sai, no atu foti osan husi Fundu Petroleu iha tinan oin mai labele liu Rendimentu Sustentavel Estimadu.

  2. Halo klaru katak gastus tenke iha koneksaun ho rendimentu, no rendimentu mina-rai ne’ebe sae iha relasaun ho rendimentu estadu ne’e sei akontese temporariu deit. Insiste katak Governu fo projeksaun ba gastus nian hafoin 2010 bazeia ba planu atual, duke modelu ekonometriku.

  3. Konsidera katak implikasaun orsamental husi revizaun Lei Fundu Petroleu ne’ebe pendente, no uza dadus ne’ebe akurat no realistiku depois Governu fo sai bainhira konsidera Orsamentu no Revizaun Lei Fundu Petroleu.

  4. Labele estabelese Fundu Infraestrutura bainhira seidauk hetan informasaun kompletu kona-ba kustu annual ne’ebe detailhadu no informasaun kona-ba servisu no orariu nian, no too Parlamentu aprova Planu Estrateziku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN), ho prosesu fiskalizasaun ne’ebe nesesariu, orgaun no lei. Labele hafraku autoridade Parlamentar nian atu fiskaliza 1/3 husi Orsamentu.

  5. La bele aprova orsamentu tan iha oin mai ba projeitu Oleu Pezadu no Linha Transmisaun, too Governu fo informasaun ne’ebe los no komprehensivu kona-ba projeitu ne’e nia problema sira, no too iha konsiderasaun adekuadu ba fontes enerzia renovavel ba povo Timor-Leste.

  6. Insiste ho akurat kona-ba kustu informasaun no rendimentu no projeksaun kampu servisu ba siklu projeitu tomak iha projeitu Tasi Mane, hodi nune’e Parlamentu bele deside karik projeitu sira ne’e razoavel atu halo investimentu rekursu estadu nian.

  7. Evalua katak gastu ho montante boot husi osan povo nian atu prepara planta LNG iha Beacu sei iha valor no vantazem, tamba kompania ho poder atu halo desizaun lakohi atu konsidera opsaun ida ne’e.

  8. Prioritize dezenvolvimentu ne’ebe maka’as ba iha seitor ekonomia naun-petroleu, ba dala uluk ba agrikultura, atu troka industria mina no rendimentu petroleu temporariu.

  9. Rejeita alokasaun orsamentu ba kompania mina-rai nasional too ida ne’e estabelese husi Lei Parlamentar ho seguransa, akuntabilidade no transparansia ne’ebe adekuadu, no ba Institutu Petroleu no Geolojia atu nafatin iha strutura SERN.

  10. Insiste katak orsamentu tenke fo prioridade ba edukasaun sidadaun Timor-Leste iha Timor laran duke haruka funsionariu publiku balun ba eskola iha rai liur ne’ebe karun teb-tebes.

  11. Halo desizaun orsamentu nian bazeia ba faktus, duke propaganda politika, no enkoraza Governu atu fo informasaun akurat ne’ebe reprezenta situasaun atual iha ne’e, duke halo kampanha atu hato’o promesas.

  12. Insiste asesu ne’ebe luan ba Parlamentu ba informasaun tomak ne’ebe iha sistema jestaun informasaun finansial FreeBalance.

  13. Permite atu aumenta funsionariu sira ba ministeriu xave sira hanesan saude, edukasaun no agrikultura, no mos atu jere no taumatan ba infraestrutura foun ne’ebe foin haluan ba duke aumenta deit forsas armadas.

Prezidente Komisaun C nian husu La'o Hamutuk atu fornese informasaun tan kona-ba topiku balu, no iha loron 3 Janeiru ami haruka karta (mos Ingles) ba nia hodi diskute hanesan tuir-mai

  • Orsamentu ba rede eletrisidade sei la koresponde ho obrigasaun iha kontratu.

  • Orgaun estadu balu selu barak liu ba konselleiru sira duke sira nia funsionario rasik.

  • Gasta liu tan rendimentu sustentavel tinan kotuk nian iha 2011.

  • Governu nia Interpretasaun kona-ba Lei Orsamentu no Gestaun Finanseiru konaba

  • Fundu Spesial la respeita autoridade Konstitusional Parlamentu nian.

  • Fundu Infraestrutura ne’e presedente perigozu no gastu ne’ebé sedu liu.

Plenaria Parlamentu nian diskuti no aprova

Diskusaun iha Plenaria Parlamentu hahu loron 12 Janeiru ho diskursu husi Primeiru Ministru (mos Portugese ka Ingles) no relatoriu husi Komisaun C (Ingles ka Portugese original, Tetum seidauk), ho rekomendasaun husi alterasaun fundamental barak. Durante debate loron tolu, FRETILIN no bancada sira seluk aprezenta sira nia hanoin.

Iha Sesta-feira 14 Janeiru, besik tuku 7 kalan, Parlamentu aprova ona orsamentu ida ne'e iha jeneralidade ho votus 43 vota favor, 21 kontra (FRETILIN), no 1 abstein (Manuel Tilman, Kota). Governu fo sai komunikade imprensa (Port ka Ingles) atu selebra "debate positivu no konstruktivu."

Iha meudia loron 28 Janeiru, Parlamentu aprova orsamentu final ho votus 42 favor, 21 kontra no 1 abstensaun. Durante debate loron sanulu, sira aumenta despesas ba tokon $321, inklui tokon $282 tan ba sentral eletrika oleu pezado. Alterasaun seluk inklui tokon $14 million ba veteranus sira, tokon $2 ba partidu politiku sira, no tokon $1 ba VPU PNTL atu ajuda vitima violensia domestika.

Parlamentu aumenta transferensia husi Fundu Petroleu durante 2011 to'o biliaun $1.055, tokon $321 liu Rendimentu Sustentaval Estimatiza. Sei iha konfuzaun ba nia legalidade, tanba Governu seidauk fo explikasaun detailhado tuir rekizitu iha Artigu 9 Lei Fundu Petroleu. Asuntu ida ne'e bele ba tribunal.Orsamentu ba fali Komisaun C atu hetan redaksaun final, ne’ebe ratifika ona husi Parlamentu iha loron 1 Fevereiru no haruka tiha ba Prezidente Republika atu halo promulgasaun.

Prezidente Republika no Tribunal Rekursu

Iha loron 4 Fevereiru, La'o Hamutuk hakerek ba Prezidente José Ramos-Horta (also English), hodi husu ba nia atu veto orsamentu ida ne’e ka husu apresiasaun preventive tamba gastus ne’ebe la sustentavel viola tiha provizaun Konstituisaunal balun). Iha loron 7 Fevereiru, Prezidente Republika husu Tribunal Rekursu nia opiniaun durante loron 10 nia laran. Petisaun Prezidente nian (Ingles) (mos textu iha Portugese, no mos Fotocopia iha Portugese (1.4MB)) husu konselu ho pergunta tolu:

  1. Kriasaun Fundu Spesial rua ho Lei Orsamentu, duke lei spesifiku, viola Konstituisaun Artigu 145.2 ka la'e?
  2. Kriasaun Fundu Spesial rua laiha detailhu kona ba gastus husi fundus rua ne'e, viola rekeramentu ba transparensia iha  Konstituisaun Artigu 145.2 ka la'e?
  3. Atu transfere tokon $321 liu Rendimentu Estimado Sustantavel bainhira laiha explikasaun detailhadu tanba sa transferensia ita ne'e iha interese Timor-Leste ba tempu naruk viola Artigu  9 Lei Fundo Petroleu ka la'e?

IIha loron ne'ebe hanesan, Prezidente Tribunal Rekursu, Claudio Ximenes husu Parlamentu Nasional nia hanoin (Port. ka English).

Jornalista no politiku Timor-oan halo anunsiamentu politiku barak ne’ebe dezinformadus kona-ba asuntu ne’e, hato’o katak Prezidente Republika interfere ba funsaun estadu. La’o Hamutuk fiar katak importante duni ba estadu de direitu atu aplika iha Timor-Leste, tamba ne’e ami publika artigu ida  Presiza atu Respeita Prinsipiu Konstitusional ba Knar Prezidente Republika (mos Ingles) iha Timor Post no Diario Nacional iha 11 Fevereiru, hodi hatan perguntas baziku balun:

  • Tamba sa Prezidente Republika husu Tribunal Rekursu nia hanoin?
  • Saida mak akontese iha Orsamentu Jeral Estadu 2011 nia laran?
  • Saida mak Prezidente Republika husu ba Tribunal Rekursu?
  • Saida mak sei akontese bainhira Prezidente seidauk promulga?

Iha 11 Fevereiru kalan, loron hat deit hafoin simu prezidente nia petisaun, Tribunal Rekursu hasau opiniaun ida ho pajina 55 (LH traduz ba  Ingles). Juiz Claudio de Jesus Ximenes, José Luís da Goia no José Manuel Barata Penha solisita no fo rezumu ba Prezidente Jose Ramos-Horta, Prezidente Parlamentu Nasional Fernando Lasama Araujo no Procuradora Jeral Ana Pessoa Pinto. Hafoin sita peskiza akamdemiku ho ekstensivu no husi kazu sira iha pasadu, Juiz sira ne’e fo konklusaun”

"Ba razaun sira ne’e, Juiz sira iha Tribunal Rekursu hatoo katak Dekretu Parlamentu Nasional nian No 45/II ne’ebe aprova Orsamentu Estadu 2011 no haruka tiha ba Prezidente Republika la viola Artigu 145.2 no Artigu 115 Konstituisaun RDTL, no mos Artigu 9 husi Lei 9/2005 fulan Agustu nian (kona-ba Fundo Petroleu)."

Prezidente promulga tiha lei orsamentu iha loron balun hafoin ida ne’e, molok nia halo viazem ba Izrael no Palestina, no promulgasaun ida ne’e publika hamutuk ho desizaun tribunal nian iha Jornal da Republika (Portugese) iha 14 Fevereiru.

Mesmu karik orsamentu ne’e legal no konstitusional, maibe orsamentu ne’e nafatin sai politika ida ne’ebe la diak.

Iha Sabadu 19 Fevereiru 2011, Konseilu Ministru halo enkontru extraordinariu no halo aprovasaun ba Dekreitu-Lei rua, hodi kria Ajensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) (also English) no hodi regula Fundu Infraestrutura (also English ka  ofisial)  ne’ebe ajensia ne’e sei jere. Konseilu Ministru aprova Dekreitu-Lei hodi regula Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu  (also English) iha loron 16 Marsu. Prezidente Republika promulga dekreitu-lei primeiru rua ne’e iha loron tuir mai hafoin aprovasaun Konseilu Ministru.

La'o Hamutuk sei kontinua halo peskiza ba tópiku ida ne'e no fornese barak tan bainhira ami hetan.

Faktu Ekonomiku Bázika
(click iha grafika ida atu hare boot liu)
Download factsheet ida ne'e hanesan PDF.

Dependénsia ba importasaun sira ne'e la saudável no la sustentável. Ohin loron, agrikultura no indústria iha Timor-Leste la bele fornese ita nia nesesidade sira lor-loron. Gráfiku ne’e bazeia ba estatístika ofisiál; realidade, importasaun provalvemente aas liu porsentu 50% husi tokon $283 iha relatoriu tinan 2009, bainhira esportasaun menus husi tokon $10. Karik ita la bele prodús ita nia aihan rasik, be, sementi no nesesidade bázika sira seluk, oinsá ita bele moris bainhira ita la iha ona osan husi mina-rai nian hodi selu ba sosa sasán sira ne'ebe mai husi tasi-balun?

Gastu estadu nian sa'e makaas liu duke ekonomia doméstika. Karik ita hasai tiha despeza governu nian, ekonomia naun-petroleu Timor-Leste nian stagnadu no dala ruma tun ka diminui. Ho rendimentu governu nian maizumenus 95% mai husi mina-rai no gas, ekonomia saidá mak ita sei iha hafoin mina-rai ho gás ne’e uza hotu ona?

Ita nia rezerva petróleu ki'ik no limitadu. Maske ita susesu hodi lori kadoras gás Sunrise nian mai Timor-Leste, no mesmu karik esplorasaun foin daudauk ne'e hetan tan depózitu foun mina-rai ka gás nian hodi dezenvolve, ita nia osan totál mina-rai nian hare ba dalaruma menus husi biliaun $50. Karik ita gasta hotu bainhira sira tama mai, rata-rata ba ita nia populasaun nian no tinan 40 produsaun nian, rata-rata ida ne'e besik $1.65 ba kada sidadaun ba loron ida, ka menus dala rua husi Orsamentu Estadu 2010. Karik osan mina nian hasai hotu ba projetu infraestrutura ne'ebé konsidera la iha kualidade, importasaun ne'ebé lolos ita bele evita, ka fahe ba grupu perturbador, ita nia povo barak mak sei la hetan benefisiu.

    Parágrafu uluk ne'e la konsidera limitasaun gastu sustentável nian iha Fundu Petróleu nian, ne’ebe buat barak sira ignora tiha. Karik osan balun ne’e rai tiha ba futuru, ita bele kontinua dezeña ita nia riku-soin petróleu niam liu tan tinan 40, maibé iha nivel ida ne'ebé tun liu husi $1.65/ema/loron. Karik Lei Fundu Petróleu nian hetan revisaun no osan sira ne’e investe iha risku ida ne'e aas liu, nivel osan ba ema ida kada loron ida no durasaun atu uza ita nia riku-soin petroleu sei menus karik ita lakon osan iha merkadu finanseiru ka bele aumenta barak tan, karik ita hetan lukru husi investimentu nian.

    Esbosu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál husi Primeiru Ministru ne’e mehi hela atu halo despeza ida ne'ebé masivu ba infraestrutura fízika nian maibé haluhan tiha rekursu umanu, liu-liu ba saúde no edukasaun. Bainhira ita la tau ita nia ema rasik hodi dezenvolve ita nia nasaun, ita sei la rai buat ida ne'ebé husik hela bainhira projetu karun sira ne'ebé halo husi kompañia rai-liur sira aat ka sai elefante mutin. No karik iha intensaun husi planu hodi impresta osan biliaun ba biliaun dollar hala'o duni, ita tenke sei nafatin selu tusan ba deve.

    Timor-Leste nia ekonomia fraku, maibé ita iha sorte natoon hodi hetan riku-soin mina-rai balun ne'ebé bele hadi'ak ita nia emar sira nia moris no dezenvolve ita nia ekonomia ba tempo ohin ne’e, menus jerasaun ida husi tempu ohin loron, karik ita nia kampu ne’ebe fo deit produsaun mina-rai no gás maran tiha. Karik la hala'o ida ne'e, ita nia oan sira no sira nia oan sira sei nafatin moris iha kiak, hodi imajina saida mak sira nia inan-aman hanoin ba bainhira gasta hotu nasaun ninia patrimóniu ba rekursu naun renovavel tomak hodi lahoo kria ekonomia ida ne’ebe bele troka nia.

Grafiku ne’e hatudu balansu iha Tezoriu (Konta Bankaria Governu nia ne’ebé la’o hela) iha fin husi kada trimestre, no mos montante ne’ebé transfere husi Fundu Petroleu ba tezoriu kada trimestre. Balansu Tezoriu sa’e iha fin de kada tinan fiskal (Juñu 2007 no Dezembru 2008-2010), tanba Governu rai nafatin osan ne’ebé la uza husi Fundu Petroleu atu bele gasta fali iha tinan oin mai, hodi viola prinsipiu sira Lei Fundu Petroleu nian.

Iha tinan ikus 2010 nian, konta Tezoriu nian rai osan tokon $340, nivel ida ne’ebé too oras ne’e aas liu iha Timor-Leste nia istoria. Proposta orsamentu 2011 inklui tokon $141 husi ida ne’e, ne’ebé sai dalan ba governu atu gasta osan barak liu sein nesesidade atu hasa’e taxa no rendimentu sira. Nee metodu ida ne’ebé perigozu, halakon responsabilidade fiskal no orsamentu ne’ebé honestu.

Dokumentu Governu nian ne’ebe propoin Orsamentu Jeral Estadu 2011 ilustra frakeza fundamental iha planeamentu finanseiru—failansu ne’e atu fanun ita katak, karik estadu gastu osan barak husi Fundu Petroleu iha tempu badak nia laran, iha futuru osan sei menus.

Livru Orsamentu 1 inklui kapitulu sira kona-ba Rendimentu no Gastus. Iha kapitulu Rendimentu, balansu iha Fundu Petroleu no Rendimentu Sustentavel Estmativa (RSE) iha futuru bele projetadu ona ho asumsaun katak Governu sei bele foti deit montante RSE kada tinan-tinan. Ida ne’e hatudu iha grafiku iha leten, ho linha kor mean kot-kotu (eixu da direita) indika montante ne’ebe foti husi Fundu Petroleu kada tinan-tinan, no linha kor mean tomak hatudu katak balansu iha Fundu Petroleu. (Hanesan linha hotu iha grafiku ida ne’e, buat sira ne’e refleta katak asumsaun governu nian ne’e optimistiku liu katak investimentu Fundu Petroleu sei hetan retornu 4% as liu inflasaun, boot liu duke sira hetan dadaun.)

Maibe, kapitulu gastu nian esplika katak Governu iha planu atu foti tokon $418-$526 as liu RSE husi Fundu kada tinan-tinan hahu iha tinan 2012 (linha kor matak kot-kotu iha eixu da direita), estabelese ba kresimentu annual 3.5% iha gastu estadu nian hafoin eleisaun 2012. Iha kazu ne’e, balansu iha Fundu (linha kor matak tomak) hahu atu tun iha 2024, no Fndu sei uza hotu iha tinan 20375 karik laiha ona projeitu gas ka mina-rai atu mai tan.

Ba orsamentu 2011, Governu asumi katak futuru presu mina-rai nian sei sai 50% as liu duke asumsaun ne’ebe sira halo tiha ona ba orsamentu estadu 2010, ne’ebe La’o Hamutuk hare katak viola tiha rekizitu Lei Fundu Petroleu nian katak “asumsaun tomak ne’ebe halo tenke prudente.” Asumsaun ba presu as nian uza hela iha senariu rua ne’ebe diskute iha leten. Karik senariu ida kalkula fila fali dadus bazeia ba asumsaun presu mina-rai nian ba orsamentu 2010, ho nivel gastus nian iha orsamentu 2011, balansu Fundu Petroleu nian (linha tolu ho kor roxo) sei hotu tomak iha 2030.

Iha loron 28 Janeiru 2011, Parlamentu Nasional halo altersaun ba Orsamentu atu aumenta gasta husi Fundu Petroleu durante 2011 ba tokon $321, atinje total bilian $1.055. Ida ne'e sei reduz RSE tokon $10 iha 2012 no liu iha kada tinan tuir mai.


Juvinal Dias no Charles Scheiner koalia ho Komisaun C
iha Parlamentu Nasional, 15 Dezembru 2010


Ministru Infraestruktura Pedro Lay, Secretariado do Estadu ba Eletrisidade Januario Pereira, Ministra Finansas Emilia Pires no
Primeiru Ministru Xanana Gusmão durante Plenaria kona ba
Fundu Infrastruktura, 27 Janeiru 2010.


Deputadu sira vota atu aumenta gastu tokon $282
ba projeitu oleu pezadu, 27 Janeiru 2010.

Dokumentu importante

Iha fulan Marsu 2011, Ministeriu Finansas loke transparency portal ba publiku, atu fo informasaun kona ba orsamentu no gastus agora no iha tempu pasado. Ministeriu mos tau "verzaun final" dokumentu ruma husi OJE 2011, inklui:

Iha loron 14 fulan Fevereiru, Jornal da Republika publika Lei Orsamental no desizaun husi Tribunal Rekursu (Portugese).

Iha loron 14 Dezembru 2010, Ministeriu Finansa tarde ona atu publika sai dokumentus sira husi Orsamentu 2011 ba sira nia Website, hafoin Komisaun sira iha Parlamentu hakotu ona sira nia audensia publiku:

Dokumentus seluk ne’ebe La’o Hamutuk hetan tiha ona no scan ona:

Submisaun no komentariu

  

The Timor-Leste Institute for Development Monitoring and Analysis (La’o Hamutuk)
Institutu Timor-Leste ba Analiza no Monitor ba Dezenvolvimentu
Rua dos Martires da Patria, Bebora, Dili, Timor-Leste
P.O. Box 340, Dili, Timor-Leste
Tel: +670-3321040 or +670-77234330
email: 
info@laohamutuk.org    Web: http://www.laohamutuk.org    Blog: laohamutuk.blogspot.com