La’o Hamutuk

Bulletin  |  Surat Popular  |  Radio Igualdade  |  Topic index  |  Reports  |  Updates
Reference  |   Presentations  |  Mission Statement  |  LH Blog  |  Search  |  Home

Buletin La’o Hamutuk
Vol. 23, No. 1: Janeiru 2022

Iha kraik:

Perspetiva LH Kona ba Orsamentu Jerál Estadu 2022

Nudár obrigasaun Konstituisionál, kada tinan Governu submete ba Parlamentu Nasionál Orsamentu Jerál Estadu (OJE) atu diskute, halo mudansa no aprova. Loron 15 Outubru 2021 Governu aprezenta Proposta OJE tinan 2022 ba Parlamentu, agora daudaun Parlamentu iha hela audiénsia hodi rona perspetiva oin-oin husi instituisaun, inklui sira konvida organizasaun. La’o Hamutuk hetan konvite husi Komisaun C no oferese testemuńa no submisaun iha loron 15 Novembru atu ajuda informasaun antes tama iha faze debate iha plenária.

Iha fulan Dezembru 2021, Parlamentu Nasionál altera no aprova ona Lei OJE 2022, no Prezidente da Repúblika promulga iha Janeiru 2022. Bele lee detallu iha kraik. Tuir mai, rezumu no informasaun husi submisaun ne’ebé La’o Hamutuk hakerek ba Parlamentu:

  • Membru Parlamentu no públiku presiza informasaun loloos no kompletu antes foti desizaun, desizaun sira ne’ebé mai husi baze faktu no evidénsia forte mak sei hamenus posibilidade ba sala no deside futuru Timor-Leste iha diresaun ne’ebé loos. Nudár ezemplu forte mak presiza informasaun kompletu husi Ministériu Finansas no TimorGAP kona-ba revalorizasaun investimentu husi Fundu Petrolíferu iha Greater Sunrise husi tokon $700 ba zero.

  • Projesaun ba futuru presiza halo ho sériu, kona-ba despeza rekorrente, despeza husi Fundu Infrastrutura no reseita petróleu. La’o Hamutuk nota katak iha Livru 4, despeza rekorrente kontinua sa’e 4% anuál iha kada lińa, no despeza liu FI la muda husi 2022 ba 2026. Laiha informasaun kona-ba reseita petrolíferu hafoin 2023. La’o Hamutuk haree númeru sira ne’e la ho baze planeamentu ida sériu, no husu atu PN diskute kle’an ho Governu hodi hatene klaru kada programa no projetu sira ho kustu tomak no nian projesaun sira.

  • Presiza esplika ho klaru objetivu husi alokasaun ba infrastrutura iha Atauro. Governu aloka tokon $13 ba Fundu Espesiál Dezenvolvimentu Atauro, ne’ebé ketak husi alokasaun ba infrastrutura sira seluk ne’ebé hola parte iha Fundu Infrastrutura. Ami enkoraja Membru Parlamentu atu kestiona tanba sá mak osan ne’e aloka nudár transferénsia liu husi fundu Todo o Governu, no falta atu inklui informasaun kona ba objetivu husi alokasaun ne’e rasik. La’o Hamutuk sujere atu Governu bele trata Atauro hanesan munisipiu sira seluk bainhira objetivu atu kria Atauro sai munisipiu ketak ida husi Dili.

  •  
     

    Gráfiku ida ne’e hatudu alokasaun setorál iha proposta OJE ba 2022, bazeia ba LH nia analiza. Setór importante hanesan edukasaun, saúde, bee no agrikultura hetan 17% de’it husi orsamentu tomak. Maske Parlamentu halo alterasaun balun, laiha diferensa boot iha versaun promulgadu ona.

  • OJE fó projesaun despeza la sustentável ba tinan tuir mai. Governu halo planu despeza la tuir situasaun finanseiru Timor-Leste nian, prevee projesaun boot liu iha momentu ne’ebé produsaun mina no gas atu remata, fundu petrolíferu ameasa atu hotu no kapasidade ekonomia doméstiku seidauk forte atu sustenta nesesidade Estadu no Povu nian. Nune’e, ami sujere atu PN diskute kle’an ho Governu atu konsidera ita nian situasaun finanseiru no ekonómiku antes deside diresaun dezenvolvimentu ba futuru. Timor-Leste nian rezerva mina no gas kuaze konverte ona ba osan, ne’ebé agora investe hela iha merkadu finanseiru internasionál ne’ebé ninian flutuasaun ita labele kontrola, husi Fundu Petrolíferu uitoan ne’ebé ita iha, sei mohu leet de’it kuandu ita la uza ho matenek hodi ajuda harii rekursu umanu ida ne’ebé forte no harii setór produtivu ne’ebé sustentável iha rai laran. Nudár ezemplu, maske Governu atuál deklara atu halo avaliasaun ba planu harii Projetu Tasi Mane ho nian komponente sira, too agora ami seidauk haree prosesu avaliasaun maibé kontinua aloka osan hanesan tokon $1.5 iha 2022 no tokon $747 ba tinan 4 tuir mai, inklui alokasaun atu dezloka komunidade sira husi fatin ne'ebé karik nunka hetan projetu foun.

  • Presiza informasaun kompletu kona ba impaktu husi empréstimu. Too agora Governu Timor-Leste halo ona empréstimu total liu tokon $500, husi empréstimu ida ne’e presiza iha liu tan informasaun kona-ba planu klaru ba desimbolsu no planu atu halo tan diskusaun ba empréstimu foun. Proposta OJE 2022 introdús bareira ba empréstimu foun mak tokon $410. Ami sujere ba Parlamentu Nasional atu diskute kle’an kona-ba implikasaun husi empréstimu ne’e ba tempu naruk Timor-Leste nian.

  • Sistema orsamentu 'Bazeia ba Programa' seidauk la’o tuir objetivu no subar informasaun esensiál. La’o Hamutuk hanoin orsamentasaun bazeia ba programa di’ak atu hametin sistema orsamentál, maibé bainhira entidade sira aloka atividade oin-oin ba kategoria programa sira la tuir realidade, ka laiha konsisténsia, bele hamenus transparénsia no falta atu lori benefísiu ba prosesu orsamentál. Nudár ezemplu kategoria sira ne’ebé uza iha sistema orsamentu bazeia ba programa falta atu hatudu realidade atividade sira. Iha alokasaun liu husi Fundu Infrastrutura, ezemplu ida mak alokasaun boot ba programa “Igualdade Jéneru no Inkluzaun Sosiál”. Realidade haree ba detallu husi alokasaun refere, barak liu husi alokasaun ne’e la iha relevánsia ba igualdade jéneru ka inkluzaun sosiál; hanesan atu harii semitériu, no konstrusaun estrada. Nune’e ami sujere ba Parlamentu Nasional atu diskute kle’an ho Governu hodi hadi'ak liu tan sistema orsamentasaun ne’ebé promove liu tan transparénsia no akontabilidade, no atu fornese informasaun kona-ba alokasaun ba kada órgaun no diresaun estadu nian.

  • Tenke investe liu iha rekursu umanu, hanesan edukasaun, saúde, bee no agrikultura. Ami nota diferensa boot entre narativa Governu nian sobre prioridade ba setór sosiál no ekonómiku no alokasaun sira, tanba iha proposta OJE 2022 Governu aloka de’it 17% husi total ba funsaun importante haat ne’e. Ami enkoraja atu deputadu/a sira diskute no hamutuk deside diresaun orsamentál ne’ebé bazeia ba realidade atuál no ajuda duni povu ne’ebé merese liu atu hetan tulun.

  • Labele fó subsídiu ba funsionáriu públiku bainhira komunidade rurais barak enfrenta hamlaha. Ami nota katak planu oferese subsídiu tokon $25 ba funsionáriu iha kontradisaun ho objetivu ne’ebé Governu define atu alkansa seguransa ai-han, hadi’ak nutrisaun no promove agrikultura sustentável. Ami sujere atu Governu bele organiza ho idea estratéjiku liu hodi oferese apoiu ba agrikultór sira duke funsionáriu públiku ne’ebé simu ona saláriu kada fulan.

  • Ami hare erru no informasaun sala barak iha dokumentu OJE nian, no husu Governu atu fó informasaun loos no PN atu konfirma dadus sira iha livru OGE 2022. Nudár ezemplu, Tabela 12 iha livru 1 hatete katak tokon $40.2 sei aloka ba EDTL, E.P. iha 2022, maibé orsamentu atuál ho montante tokon $90. Aleinde ne’e, tokon $0.4 ba BTL, E.P., maibé realidade hamutuk tokon $17. Total husi tabela 12 mak sorin balu husi alokasaun loos. Bele haree tan ezemplu sira seluk iha ami nian submisaun.

La’o Hamutuk fó rekomendasaun espesífiku ualu ba Parlamentu no Governu, ne'ebé bele hare iha submisaun.

Debate, alterasaun no aprova iha PN

Proposta OJE 2022 Governu submete ba Parlamentu Nasionál iha loron 15 Outubru 2021, no depois de PN halo agenda no debate primeiru liu husi jeneralidade hahú husi loron 1 to’o 3 Dezembru 2021, no iha debate jeneralidade konsege aprova ho votu a favór 44, kontra 0, no abstein 21. Depois debate jeneralidade, PN kontinua hodi diskute ho membru Governu liu husi debate espesialidade. Iha debate espesialidade, Membru PN konsege propoin proposta adisionál hamutuk 165, hodi implika ba tetu orsamentu inísiu iha jeneralidade ho montante biliaun $1.675. Iha proposta balun ne’ebé governu rasik husu ba proponente hodi retira tanba kestaun la koloka orsamentu tuir nia fatin, ezemplu PN husu atu Ministériu Estatál atu sosa motor ba Polísia KPK, nune’e hatán husi Ministru katak, KPK la’ós iha Ministériu Estatál nia diresaun maibé iha Ministériu Interior, inklui mós Ministériu balun propoin hodi redús nia orsamentu tanba kestaun kapasidade. Alende ne’e mós, PN propoin atu aumenta osan ba ministériu sira balun hanesan SECOOP, Ministériu Petróleu no Minerál, no fundu hodi apoia sosiedade sivíl.

Husi proposta 165 provoka tetu orsamentu 2022 sa’e ba biliaun $1.949, hodi governu tenke kontinua foti liu RSE, husi inísiu atu foti husi Fundu Petrolíferu hamutuk biliaun $1.042 maibé tanba tetu OJE 2022 sa’e nune’e tenke foti biliaun $1.311. Nune’e orsamentu ne’ebé ke konsege aumenta mak hamutuk tokon $274 husi billion $1.675 ba billion $1.949 hodi finansia órgaun estadu sira, inklui mós dezenvolvimentu.

Aumenta boot liu mak husi Ministériu Estatál ne’ebé ke okupa persentajen primeiru (25%) husi total orsamentu adisionál tanba atu hasa’e insentivu ba estrutura suku no hasa’e orsamentu ba konstrusaun Uma Kbit Laek (UKL) no tuir fali Ministériu Petróleu no Ministériu 15%, atu aumenta orsamentu ba kompańia estatál TimorGAP, E.P. no inklui atu fasilita ekipa sira hodi kontinua halo diskusaun ba prosesu husi Greater Sunrise, no mós SECOOP 15%, ho razaun atu kontinua implementa polítika hodi sosa produtu lokál atu bele enkoraja agrikultór sira hodi hasa’e produsaun ne’ebé atu hanesan ho polítika Sesta Báziku maibé, husi Bankada PD deskorda ho razaun evita emprezáriu ho povu abitu ho subsídiu. No ba proposta ho tokon $60 hodi kapitaliza BNCTL la hetan pasa no BNCTL mantén ho proposta inísiu hamutuk tokon $52 hodi kontinua kapitaliza BNCTL maske sei balansu kapitál tokon $35.

Maske PN halo tuir proposta La’o Hamutuk nian atu elimina troka hasai tokon $25 husi proposta inisiál ne’ebé atu fó subsídiu ba funsionáriu sira, maibé hamosu fali proposta adisionál sira ne’ebé barak liu gasta ba konsumu duke investimentu.

Durante diskusaun deputadu/a sira hamosu preokupasaun barak sobre limitasaun husi Fundu Petrolíferu no falta estratéjia ba diversfikasaun ekonómiku, maibé realmente PN lakon oportunidade atu reorganiza estrutura polítika orsamentál hodi dezenvolve diresaun forte hodi investe ba setór produtivu, indústria transformadóra no setór rekursu umanu maibé barak liu husi diskusaun no prioritiza mak despeza konsume, temporáriu no interese polítiku tempu badak nian.

Debate espesialidade hahú husi loron 6 Dezembru to’o aprova iha loron 16 Dezembru, ho votu a favór 44, kontra 21 no abstein 0.

Depois de aprovasaun no halo ajustamentu tuir programa no nia orsamentu, Prezidente Parlamentu Nasionál submete ba Prezidente Repúblika iha loron 20 Dezembru, no Prezidente konsege promulga iha loron 3 Janeiru 2022 hanesan Lei Nu. 1/2022.

Bele hetan informasaun tan iha ami nia pajina kona-ba Orsamentu Jeral Estadu ba tinan 2022


Lei Enkuadramentu Orsamentál:
Mata Dalan Foun ba Prosesu Sira Atu Dezenvolve, Implementa, no Monitoriza ba Orsamentu Estadu

Dezde tinan 2009, Lei n.ş 13/2009 ba Orsamentu no Jestaun Finanseiru (LOJF) eziste atu regula prosesu orsamentál estadu. Prosesu orsamentál estadu tenke iha regra forte atu regula dezenvolvimentu, implementasaun, no monitorizasaun despeza no reseita osan públiku. Liu husi regra forte, ita bele hametin demokrasia, prinsípiu transparénsia, partisipasaun no akontabilidade, no prevene korrupsaun no alokasaun ne’ebé laloos. Iha tinan 2021, Governu introdús proposta Lei Enkuadramentu Orsamentál no Jestaun Finansa Públiku, ne’ebé Governu propoin atu substitui ba Lei Orsamentu no Jestaun Finanseiru. Bele hetan proposta lei foun iha Portugés no LOJF ne’ebé en vigor tiha ona.

La’o Hamutuk haree katak proposta lei ida ne’e loke oportunidade atu hamenus risku ba maladministrasaun, haforsa no hadi’ak liu tan transparénsia, akontabilidade, no partisipasaun povu no sosiedade sivíl iha prosesu governasaun.

Infelizmente, sosiedade sivíl la hetan oportunidade atu fó hanoin kona ba proposta Lei ida ne’e (no proposta lei seluk) molok Governu submete ba iha Parlamentu Nasionál iha fulan Janeiru 2021. Ami konsidera prosesu atu introdús lei ida ne’e la’o ho lalais liu. Kapasidade públiku, sosiedade sivíl, media, inklui Membru Parlamentu bainhira atu halo analiza kle’an sei limitadu, tanba situasaun surtu Covid-19 hamosu problema urjente ne’ebé hetan prioridade. Tuir mai, kalamidade inundasaun iha fulan Abril aumenta fali obstákulu ba partisipasaun iha prosesu diskusaun no analiza ba proposta Lei ida ne’e. Iha momentu ne’ebá, La’o Hamutuk konsidera katak Lei ida ne’e di’ak liu bele hein to’o tempu bainhira mak Timor-Leste konsege duni atu kontrola Surtu Covid-19. Maibé, realizasaun ba prosesu ida ne’e la’o nafatin. Lei Enkuadramentu Orsamentál no Jestaun Finansa Públiku hetan ona aprovasaun husi Parlamentu Nasionál iha fulan Agostu.

 
 

Peskizadóra La’o Hamutuk, Eliziaria Febe Gomes, husu Parlamentu atu haforsa Lei Enkuadramentu Orsamentál iha fulan Juńu.

Iha artigu ida ne’e, ami diskute aspetu rua husi ita nia submisaun ba Parlamentu kona ba proposta Lei Enkuadramentu Orsamentál: Sistema Orsamentu ba Kada Programa, no regra ba Fundu Kontinjénsia. Maske lei ida ne’e pasa tiha ona, ami hein katak bele hadi’a fali iha futuru no liu husi regra no polítika ne’ebé forte liu. Ami nia submisaun no testemuńa ba Komisaun C, Parlamentu Nasionál, mós inklui tópiku barak seluk importante.

Oinsá mak Ita bele Hametin Sistema Orsamentu ba Kada Programa?

Lei ida ne’e determina katak Orsamentu Jerál Estadu (OJE) sei tuir sistema Modelu Orsamentu ba Kada Programa. Tuir loloos, modelu ida ne’e la’o ona iha prosesu orsamentál estadu nian. Ami konsidera katak sistema ida ne’e iha duni potensiál atu hametin prosesu OJE, liu husi fornese informasaun kona ba alokasaun sira bazeia ba programa ida-idak. Ho Sistema Orsamentu ba Kada Programa, ita bele haree alokasaun ba kada programa, la’ós ba kada entidade ka instituisaun de’it. Nune’e, bele fasil liu atu komprende alokasaun ba atividade espesífiku no ajuda Ministériu no entidade sira seluk atu prepara proposta orsamentál haktuir sira nia objetivu no prioridade sira.

Maske nune’e, presiza iha regra forte atu asegura katak sistema Modelu Orsamentu ba Kada Programa bele la’o ho efetivu. Iha OJE 2021, ne’ebé aplika sistema ida ne’e, ami observa katak definisaun ‘programa’ jerál liu, ho rezultadu katak implementasaun sistema ida ne’e iha impaktu ladi’ak ba transparénsia. Haree ba proposta OJE 2022, ami observa katak iha mudansa di’ak balun ba implementasaun Modelu ida ne’e, maibé nafatin iha limitasaun.

Kategoria sira ne’ebé uza iha sistema orsamentu bazeia ba programa falta atu hatudu realidade atividade sira. Ezemplu ida mak iha alokasaun ba programa 'Igualdade Jéneru no Inkluzaun Sosiál' liu husi Fundu Infrastrutura. Realidade haree ba detallu husi alokasaun refere, barak liu husi alokasaun ne’e la iha relevánsia ba igualdade jéneru ka inkluzaun sosiál: hanesan atu harii semitériu, no konstrusaun estrada iha Jardín Nasionál Nino Konis Santana. Programa rua ne’ebé hetan alokasaun bo’ot liu iha proposta OJE 2022 mak 'Boa Governasaun no Jestaun Institusional', no 'Igualdade Jéneru no Inkluzaun Sosiál', hamutuk hetan kuaze tokon $500 (ka 30% husi OJE tomak). Kategoria hanesan ne’e ladún espesífiku; Deputadu/a sira iha Parlamentu nudár reprezentante povu labele hatene ka tau matan ba alokasaun ba atividade importante sira. Susar mós ba sosiedade sivíl no povu atu partisipa iha prosesu orsamentál, no komprende oinsá mak alokasaun bele fó impaktu ba sira no sira nia komunidade rasik.

Iha ami nia submisaun ba Parlamentu kona ba asuntu ida ne’e, no iha ami nia submisaun ba Parlamentu kona ba proposta OJE 2022, ami nafatin sujere katak Ministériu Finansa presiza inklui definisaun ba ‘programa’ ne’ebé konsistente no espesífiku. Opsaun ida mak atu haktuir sistema klasifikasaun programa Governu nian ne’ebé Nasoins Unidas mak dezenvolve, ho naran COFOG (Classification of the Functions of Government). Bainhira ita uza sistema ida ne’e, ita bele kompara alokasaun ba programa sira iha kada tinan, no kompara ho nasaun seluk. Ho nune’e sei sai fasil liu ba ita hotu atu komprende orsamentu jerál estadu.

Rezerva Kontinjénsia: Fundu Importante Ida ne’ebé Presiza Limitasaun no Regulasaun Metin

Rezerva Kontinjénsia mak hanesan Rezerva importante ida ne’ebé fornese fundu ba nesesidade urjente sira ne’ebé Governu labele antisipa, ka responde ba situasaun sira ne’ebé seidauk akontese bainhira Parlamentu aprova Orsamentu Jerál Estadu. Rezerva ida ne’e bele uza ho fleksibilidade uitoan, hodi responde ba kalamidade inundasaun, por ezemplu. Fundu Kontinjénsia la bele uza atu hala’o programa baibain.

Liga ho asuntu Rezerva Kontinjénsia, Lei Enkuadramentu Orsamentál ne’e, iha diferensa importante kompara ho lei en vigor. Lei Orsamentu no Jestaun Finanseiru 2009 determina katak alokasaun ba Fundu ida ne’e la bele liu husi 5% husi valor OJE tomak. Limitasaun ida ne’e asegura katak Governu labele aloka osan barak demais ba lińa Kontinjénsia no tenke halo planeamentu di’ak no aloka osan bazeia ba Ministériu no entidade sira seluk nia planu asaun no previzaun. Maibé, proposta Lei Enkuadramentu Orsamentál kansela limitasaun ida ne’e, no troka ho kondisaun katak Rezerva Kontinjénsia la bele ki’ik liu duké 2% husi valor OJE tomak. Ne’e katak Governu bele aloka montante arbiru ba Rezerva Kontinjénsia.

La’o Hamutuk hanoin la iha razaun atu hasa’e limitasaun ba alokasaun ida ne’e; durante 2018-2020, Governu ezekuta fundu husi Rezerva Kontinjénsia ho valor entre 0.4% no 1.7% husi montante OJE tomak. Iha orsamentu retifikativu 2021, Rezerva Kontinjénsia sa’e uitoan ba 3.2%, ne’ebé nafatin menus husi 5%. Lei Enkuadramentu Orsamentál mós hamenus obrigasaun atu fó detallu kona ba oinsá ho Governu nia despeza no rezerva no previzaun sira. Atu asegura transparénsia, ami husu mós katak Lei Orsamentu no Jestaun Finanseiru 2009 kria obrigasaun atu publika detallu husi ezekusaun Rezerva Kontinjénsia iha Contas Gerais Estadu (CGE), no bele hatama fali iha Lei ida ne’e, tanba artigu iha proposta Lei ida ne’e kona ba informasaun ne’ebé publika iha CGE, falta atu temi asuntu ida ne’e.

Konsidera katak la iha nesesidade atu hasa’e alokasaun ba Rezerva Kontinjénsia, no risku ba Governu mak iha futuru bele uza ho laloos no la serteza ba fundu ida ne’e se la iha limitasaun ida no mós hamenus abilidade husi Parlamentu atu haktuir sira nia knaar tuir konstituisaun hodi aprova no monitoriza despeza estadu nian, ami hein katak Governu mantén nafatin limitasaun ba alokasaun ba Rezerva Kontinjénsia no mantén obrigasaun atu fó detallu kona despeza husi Rezerva refere iha CGE.

Konkluzaun

Parlamentu Nasional halo alterasaun balun no aprova Lei Enkuadramentu Orsamentál iha Janeiru 2022. Bainhira ami publika Buletin ida ne’e, ami seidauk hetan versaun finál no Prezidente Repúblika seidauk promulga.
Maibé, ita nia advokasia ba transparénsia, akontabilidade no partisipasaun iha prosesu orsamentál sei kontinua nafatin no ami sei halo nafatin advokasia atu proteje Rezerva Kontinjénsia, hametin sistema orsamentu bazeia ba programa, no atu halo mudansa seluk atu hametin fornesimentu informasaun ba públiku. Ami hein katak ba oin, Governu bele rekońese valor husi partisipasaun sosiedade sivíl no povu iha dezenvolvimentu Lei foun. Bainhira nasaun hasoru kalamidade ka situasaun emerjénsia, di’ak liu atu hadi’a prosesu atu pasa Lei foun nébe’e la urjente. Ita sei lakon oportunidade atu hametin proposta Lei liu husi diskusaun kle’an se bainhira Governu koko atu kontinua ho prosesu lejizlativu la urjente, maske maioria povu no sosiedade sivíl susar atu partisipa tanba situasaun atuál.

Hare informasaun tan iha La'o Hamutuk nia website kona-ba Lei Enkuadramentu Orsamentál


Diálogu Nasionál ba Simeira Sistema Ai-han (Food Systems Summit) iha Timor-Leste

Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) mak nudár mahon ba Simeira Mundiál Sistema Ai-han (Food Systems Summit, FSS) ne’ebé iha objetivu atu fó dalan ba nasaun sira oinsá realiza Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) no dezenvolve planu asaun atu hametin sistema ai-han. FSS kompostu husi enkontru primeiru iha fulan Jullu nudár pre-summit (pre-simeira) ida, depois rezultadu aprezenta no hala’o votasaun final iha fulan Setembru iha Nova Iorke. Rezultadu final hanesan deklarasaun ida hamutuk ho planu ba oin ne’ebé tuir mai ajénsia ONU nian bele opta hodi dezenvolve fali ka implementa iha nasaun ne’ebé sira hala’o projetu sira.

Nasaun barak kontinua enfrenta problema boot ne’ebé mosu husi sistema ai-han atuál ne’ebé domina husi kompańia boot sira ne’ebé ho objetivu lukrativu (buka lukru) duke rezolve problema ai-han no elimina hamlaha iha mundu ho sustentável. Maske mundu tomak prodús ai-han nato’on ba ema hotu nia konsumu, too ohin loron ema liu tokon 770 iha mundu tomak sei sofre hamlaha loro-loron. Ida ne’e hatudu momoos katak problema hamlaha, malnutrisaun no kiak la’ós problema tékniku no rezolve ho tékniku de’it maibé nudár problema estruturál no kompleksu, presiza solusaun urjente ne’ebé sustentável, efetivu, ho prosesu loloos no justu. Tanba ne’e, simeira mundiál hirak ne’e, hanesan oportunidade di’ak ida atu diskute no buka solusaun ba problema hamlaha, malnutrisaun, no kiak iha mundu, inklui Timor-Leste. Ho perspetiva ‘sistema ai-han’, ita bele komprende ligasaun entre problema nutrisaun, jéneru, rai, ambiente, ekonómiku, sosiál, no agrikultura.

Diálogu nasionál sistema ai-han iha Timor-Leste

Primeiru diálogu nasionál sistema ai-han iha Timor-Leste ho objetivu atu identifika asuntu importante sira atu nune’e delegasaun husi Timor-Leste bele lori ba aprezenta iha pre simeira mundiál ne’ebé sei hala’o iha Roma-Italia. Tuir ami nia observasaun, diálogu nasionál ne’e seidauk korresponde loloos tuir kontextu no situasaun ai-han iha Timor-Leste, inklui sei dook husi diálogu ne’ebé mak tuir loloos tenke inkluzivu, nakloke no transparénsia ho orientasaun ba promove sistema ai-han ne’ebé sustentável, saudavel no nutritivu. Diálogu nasionál iha Dili, maioria domina husi ajénsia internasionál sira, nudár ezemplu aprezentasaun hotu hala’o husi FAO, WFP, UNICEF no Ministériu Saúde kona-ba movimentu internasionál Scale Up Nutrition. Laiha aprezentasaun husi agrikultór sira, sosiedade sivíl no setór privadu sira. Nune’e diálogu kona ba sistema ai-han Timor-Leste domina ho perspetiva ajénsia internasionál sira ne’ebé durante ne’e la konsege prevene fallansu sira iha sistema ai-han global, ne’ebé iha tendénsia atu promove liu ajénsia sira nia interese duke interese Governu no povu Timor-Leste nian.

Kompańia internasionál boboot sira iha interese ba Simeira Mundiál Sistema Ai-han hodi promove sira nia interese. Sira nia dominasaun iha simeira ne’e sei buka atu prolonga sistema ai-han fornese lukru boot ba sira no lejítima katak hamlaha iha mundu ne’e nudár problema tékniku la’ós problema estruturál, maske ita hatene katak problema hamlaha iha mundu nudár kauza husi sistema estruturál ne’ebé kontinua domina husi kompańia boot sira.

Tanba razaun iha leten, sosiedade sivíl iha Timor-Leste no mós iha nasaun seluk sempre kritika no ezije atu labele privatiza diálogu sistema ai-han maibé tenke konsidera povu mak nudár dalan ba solusaun.

Oinsá sosiedade sivíl nia perspetiva

Timor-Leste iha kontextu, esperiénsia no perspetiva rasik kona-ba sistema ai-han. Povu Timor-Leste hasoru hela problema sira ne’ebé Simeira ida ne’e propoin atu rezolve: nivel malnutrisaun ne’ebé aas tebes; toos no natar barak hetan estraga tanba inundasaun ne’ebé kauza husi mudansa klimátika, no sei depende maka’as ba ai-han importadu. Timor-Leste iha esperiénsia barak ho problema ai-han dezde avó sira nia tempu, kolonializasaun no okupasaun Portugál no Indonézia nian, inklui durante tempu ukun-an. Iha tempu ukun an iha intervensaun oin-oin husi ajénsia internasionál sira ba sistema ai-han no ba setór agrikultura maibé, agrikultór sira nafatin sei moris susar tanba ein vez de haforsa no kria ambiente ba sira atu bele hadi’ak sira nia moris tuir sira nia matenek no riku soin lokál, mas ajénsia sira mai halakon tiha matenek no riku soin lokál sira hodi introdús aproximasaun no rekursu foun ne’ebé ninia orientasaun komérsiu de’it.

Povu Timor-Leste iha perspetiva relevante no importante ba Simeira Mundiál Sistema Ai-han. Delegasaun husi Estadu Timor-Leste tenke haktuir loloos povu nia esperiénsia no kontextu ita nian ba iha simeira mundiál ida ne’e. Delegasaun husi Timor bele uza oportunidade atu luta kontra dominasaun husi kompańia boot sira nia interese tanba delegasaun no ekipa iha oportunidade atu reprezenta povu ki’ik sira nia lian inklui bele fahe esperiénsia Timor nian ho ukun-na’in sira iha pre-simeira sistema ai-han mundiál iha Roma. Infelizmente durante diálogu nasionál, reprezentante sira rona aprezentasaun barak liu husi ajénsia internasionál sira duke husi povu Timor rasik ne’ebé sai hela vítima ba sistema ai-han ne’ebé la justu.

Timor-Leste presiza atu foka liu ba transformasaun iha sistema ai-han duke solusaun tékniku tempu badak sira. Bainhira ko’alia kona-ba produsaun ai-han ne’ebé menus, solusaun tékniku tempu badak nian mak hanesan introdusaun variedade foun no uza ai-moruk kímiku sira. Hasa’e produsaun importante, maibé hasa’e produsaun de’it la garantia redusaun problema hamlaha no malnutrisaun. Hanesan haktuir iha relatóriu oi-oin ne’ebé, oras ne’e mundu prodús ai-han barak liu maibé númeru ema hamlaha no sofre malnutrisaun nafatin aas. Ida ne’e akontese tanba sistema ai-han domina husi kompańia boot sira ne’ebé preokupa liu oinsá hetan lukru duke garante ema hotu hetan asesu ba ai-han. Aat liu tan mak bainhira ajénsia dezenvolvimentu internasionál sira mós halo sistema ai-han sai hanesan projetu hodi hetan servisu no buka de’it osan, sein halo mudansa sustentável ba komunidade nia moris. Ajénsia internasionál sira tenke tau sira an hanesan fasilitadór, ein vez tau an hanesan ‘mestre’ ka ‘espertu’ ne’ebé hanoin katak sira mak hatene sistema ai-han Timor-Leste nian di’ak liu fali Timor-oan sira rasik.

Iha Timor-Leste ita mós observa hela katak agrikultór barak mak komesa sai hanesan agrikultór ‘kontratadu’. Agrikultór sira ne’e kuda ai-han hodi fa’an ba supermerkadu espesífiku liu husi ‘medidór’ (middle-man ka broker). Pratika ne’e fó benefísiu ba agrikultór sira ne’e tanba sira hetan garantia katak sira nia produtu medidór sira sei sosa. Infelizmente pratika hanesan ne’e dudu agrikultór sira tenke kuda mak variedade íbrida no utiliza ai-moruk kímiku sira.

Variedade íbrida mak variedade ne’ebé labele prodús fali fini, nune’e agrikultór sira tenke kontinua sosa fini variedade ne’e bainhira atu kuda. Variedade íbrida sira ne’e mós presiza tratamentu ho ai-moruk kímiku sira atu bele prodús tuir padraun ne’ebé medidór no supermerkadu sira hakarak. Aleinde ne’e, agrikultór sira mós laiha podér atu deside presu ba sira nia produtu, tanba presu deside husi medidór no supermerkadu sira. Governu no ajénsia dezenvolvimentu sira nia intervensaun tenke buka atu fó kbiit ba agrikultór sira atu iha influensia iha determinasaun presu ne’ebé justu ba sira nia produtu.

Ba oin presiza iha peskiza kle’an atu komprende oinsá sistema ai-han atuál kontribui ba hamlaha no malnutrisaun ne’ebé aas iha Timor-Leste? Tanba sá hamlaha ka malnutrisaun aas iha area rural ne’ebé maioria uma kain sira halo produsaun ai-han? Oinsá akontesimentu global hanesan mudansa klimátika ameasa sistema ai-han atuál? Tanba sá intervensaun hasa’e produsaun laiha implikasaun signifikativu ba redús malnutrisaun? So liu husi peskiza komprensivu mak Timor-Leste bele kompriende kle’an ba ninia sistema ai-han no deside estratéjia hodi transforma ninia sistema ai-han ne’e ba sistema ai-han ne’ebé kontribui ba redusaun problema social oin-oin iha Timor-Leste, liu-liu hamlaha, malnutrisaun no kiak.

Konkluzaun

Diálogu Sistema Ai-han la bele la’o ho perspetiva kloot. Presiza iha kometimentu atu uza perspetiva sistema ai-han ba longu-prazu. Povu mak tenke sai xave ba końesimentu kle’an ba obstákulu no oportunidade iha sistema ai-han, tanba povu mak iha esperiénsia lor-loron hasoru ligasaun entre aspetu oin-oin. Ita presiza define no promove prinsípiu sira ne’ebé sai baze ba intervensaun iha sistema ai-han. Sistema ai-han no seguransa ai-han bele hetan estragu bainhira domina husi kompańia internasionál sira ne’ebé prioritiza sira nia lukru promove sistema agrikultura konvensionál (kuda produtu oin ida de’it, uza kímiku barak no prodús lalais iha tempu badak nia laran) no sistema transgenic (sistema produsaun uza manipulasaun jenétiku) inklui sistema distribuisaun no fa’an produtu ne’ebé favorese ba kompańia boot. Ba oin tenke hametin kometimentu ba direitu nudár baze ba sistema ai-han. Liu husi kometimentu hanesan ida ne’e, bele ajuda katak ita nia sistema ai-han sei foka nafatin ba ema nia direitu ba ai-han nudár direitu umanu haktuir iha deklarasaun universal direitus umanus nian. Haktuir no reforsa direitu ne’e bele ajuda asegura katak ita nia povu nia direitu la sakrifiika ba kompańia boot ne’ebé agora daudaun domina sistema ai-han barak iha rai li’ur no interese projetu ajénsia dezenvolvimentu sira nian.
Diskusaun no diálogu kona ba sistema ai-han iha Timor-Leste presiza rekońese agrikultura familiar nudár baze forte ba ita nia sistema ai-han. Nune’e de’it mak kada uma kain sira bele hetan kondisaun, partisipasaun no apoiu hodi hetan solusaun justu no sustentável ba problema hamlaha no nutrisaun.

Hare Briefing husi CSO balun ba Ministru Agrikultura no Peska kona-ba Simeira Mundiál Sistema Ai-han


Dili no Territóriu Timor-Leste: Tenke Hatuur ona ba iha Kondisaun Reziliénsia

 
 

Estragu ba uma hirak ne’ebé lokaliza besik Mota Comoro. Inundasaun iha Dili no Territóriu Timor-Leste, 4 Abril 2021.

Kuaze dékada rua liu ona, Dili no territóriu Timor-Leste la’o iha prosesu dezenvolvimentu nia laran. Maske nune’e, too ohin loron, ita nafatin asiste katak sidade no territóriu tomak seidauk iha reziliénsia atu hasoru kualkér risku no perigu sira. Akontesimentu konkretu mak foin lalais ita hotu asiste ona kalamidade inundasaun boot ba dala rua dezde tinan kotuk, no foin lalais iha inísiu Abril 2021 ita nafatin hasoru inundasaun boot ne’ebé rezulta estragu barak ba infrastrutura públiku sira hanesan estrada, ponte, sistema eletrisidade, fasilidade saúde, eskola, estragu ba iha komunidade sira nia hela fatin no kuaze ema 44 mak tenke lakon sira nia vida. Esperiénsia moruk ne’ebé akontese ona, sai alerta ida ba estadu no bele sai mós hanesan motivasaun atu hatuur planu ida ne’ebé ho baze partisipativu, integradu no konsidera asuntu ambientál. no promove prinsípiu justisa, igualdade no inkluzaun, tanba alvu husi dezenvolvimentu mak povu.

Iha 29 Juńu 2021, liu husi serimónia Jornada Orsamentál 2022, Governu fó sai mós kona ba sira nia Planu Ordenamentu Territorial nudár sira nia prioridade xave no inisiativa espesífiku ba periodu 2022-2023 atu dezenvolve setór sira bazeia ba planu ordenamentu territorial inklui mós finaliza planu mestre iha sidade Dili. Hein katak liu husi planu hirak ne’e bele asegura katak sidade ka área ida bele iha reziliénsia hodi hasoru kualkér dezastre sira iha futuru.

Saida mak sai kauza Dili no territóriu nafatin hasoru risku?

Fatór balu sai hanesan abut ba problema sira ne’e mak dezigualdade sosiál no ekonomia ne’ebé obriga populasaun sira atu muda mai no konsentra hotu iha sidade. Sidade Dili sai sentru atrativu ba atividade hotu, empregu, atendimentu públiku sira, edukasaun iha nivel terseiru sira, saúde ho kondisaun di’ak liu kompara iha área rural, no mós sentru distribuisaun iha merkadu kuaze sentraliza iha Dili. Razaun seluk Kapitál ida ne’e sai preferénsia mós atu buka moris tanba kampu servisu sira kuaze maioria iha Dili – Governu, organizasaun, ajénsia no negósiu sira maioria konsentra hotu iha Dili.

Glosáriu:

Delta Mota: área ne’ebé mak antes ne’e tasi, depois área ne’e forma husi sedimentasaun ne’ebé akontese bainhira mota tuun beibeik (lori no forma husi rai-henek mamar no tahu). Nune’e kondisaun ne’e vulneravel tebes ba udan boot, siklone, tasi no laloran boot.

Aleinde ne’e, Dili mós hola parte iha área delta mota (river delta) ne’ebé mós sai kauza ba inundasaun boot hanesan akontese iha nasaun seluk, ezemplu konkretu iha Sidade New Orleans no Bangladesh. Kondisaun ida ne’e, susar tebes atu harii edifísiu aas sira iha área delta mota, no sidade ne’e presiza hasai kustu barak hodi realiza mitigasaun ida ne’ebé adekuadu no karik la posivel mós katak Dili atu sai hanesan kapitál ka sai sentru ba atividade prinsipál sira hanesan universidade, edifísiu públiku, no hospital.

Konsekuénsia husi konsentrasaun kualkér atividade iha Dili, mak halo ema barak laiha ona opsaun ba espasu atu harii uma ho seguru, nune’e deside sira nia hela fatin besik ba fatin perigozu sira, liuliu sira ne’ebé hela iha mota ninin no balu mak harii uma iha zona protejidu sira hanesan iha área lagoa ninin no mós sira ne’ebé harii uma iha foho hun hodi destroi no tesi aihoris, nune’e fasil tebes akontese rai monu no erozaun.

Razaun seluk mak ita hare katak dezenvolvimentu iha Timor-Leste seidauk iha konsiderasaun ba dezenvolve sira atu konstrui uma ka infrastrutura sira ne’ebé bele prevene husi risku klimátiku sira. Nune’e, área hirak ne’ebé perigozu no fasil liu presiza iha bandu ba harii uma ka harii konstrusaun ruma bazeia ba nivel risku no di’ak liu se bainhira hahú termina ona uzu rai no padraun atu harii konstrusaun ruma bele ajusta tuir área ida-idak, hanesan iha sidade Dili, bele mós hatuur kontrolu no jestaun ba rai no bee atu identifika área hirak ne’ebé fasil liu ba bee sa’e, bele deside fatin balu atu sai hanesan área rezerva bee, aihoris, kultivasaun ka fatin desportu ruma ne’ebé bele absorve bee lihun no evita inundasaun.

Estragu sira ba Infrastrutura Públiku. Inundasaun iha Dili no Territóriu Timor-Leste, 4 Abril 2021.

Promove Prinsipiu Justisa, Igualdade no Inkluzividade

Halo planu tuir tendénsia ba mudansa sosiál, kulturál, ekonomia no konsidera oinsá ema hotu-hotu iha área ka sidade ida bele simu benefísiu. Signifika planu ka programa sira ne’ebé implementa presiza garante katak fó duni benefísiu ba populasaun no haktuir ba polítika ne’ebé ho baze atu kompleta ema hotu nia nesesidade báziku sira hodi minimiza diskriminasaun iha moris sósiu-ekonómiku, liuliu sira ne’ebé vulneravel liu, hanesan ema ho defisiénsia, feto sira, labarik, ka sira ne’ebé ho nesesidade espesífiku inklui ema hirak ne’ebé idade ona, nune’e bele promove prinsípiu justisa no igualdade.

Konsidera Populasaun Sai Sentru ba Desizaun

Governu hahú ona halo planu atu harii sistema drainajen iha sidade Dili, karik di’ak liu atu loke fali diskusaun públiku no fó oportunidade ba públiku atu hato’o hanoin sira antes atu konstrui ka dezeńa fali bazeia ba kondisaun no desizaun populasaun nian. Mekanizmu konsultasaun atu komunidade ka ba vítima afetadu sira bele intende no kompriende ho di’ak objetivu no materiais sira husi proponente projetu, atu bele rona barak liu komunidade afetadu sira nia preokupasaun, autoridade lokál, feto, ema ho defisiénsia sira, lia na’in, inklui sosiedade sivíl no la’ós iha nasionál de’it maibé mós too nivel suku. Nune’e proponente bele konsiente liu no buka medida seguru ba vítima sira, atu la repete esperiénsia aat sira iha pasadu ba situasaun ne’ebé la seguru no asisténsia temporáriu sira no esperansa ne’ebé laiha serteza.

 
 

Matéria Jornada Orsamentál 2022, Juńu 2021.

Hakbiit Podér no Kapasidade Lokál

Fó oportunidade ba rejiaun seluk atu hetan edukasaun ho kualidade, saúde ho kondisaun di’ak, asesibilidade ba bee moos no saneamentu, empregu, oportunidade ba iha kondisaun sósiu-ekonómiku ne’ebé estavel hodi atrai no aumenta sira nia vontade atu hela no dezenvolve rasik iha sira nia munisípiu. Nune’e, presiza maximiza funsaun no kapasidade ba iha autoridade ida-idak iha kada munisípiu hodi bele enkoraja sira atu defini sira nia planu no determina tuir sira nia nesesidade iha area urbanu ka rural atu asegura katak area hotu bele iha kondisaun ekuitativu no tetu ba aspetu hotu tantu sosiál, kulturál, ekonomia no ambientál.

Iha kontextu Timor-Leste bele fó oportunidade ba podér lokál no komunidade sira atu defini sira nia prioridade, liu-liu oinsá sira rasik bele halo planu tuir nesesidade urjénsia ne’ebé sira nia area presiza, tanba sira mak hatene kle’an liu sira nia difikuldade no dezafiu ne’ebé sira hasoru.

Konkluzaun

Esperiénsia boot rua ne’ebé sidade Dili no territóriu iha Timor-Leste tomak hasoru bele sai hanesan motivasaun ne’ebé di’ak tebes atu hadi’ak no opta planu urbanu no territorial ida ne’ebé konsidera populasaun sira hotu iha desizaun no loke oportunidade ba sira atu define no deside rasik iha sira nia rejiaun ho konsiderasaun ba planu ne’ebé ekuitativu, inkluzivu no integradu. Iha Parte seluk, presiza adopta mós tuir padraun sira ba konstrusaun no manutensaun ba harii uma, infrastrutura públiku sira ne’ebé di’ak liu no garante nia kualidade atu nune’e bele hasoru kualkér perigu no risku ba dezastre sira iha futuru.


Ministru Públiku Akuza eis Padre Komete Krime Abuzu Seksuál hasoru Labarik Feto sira iha Orfanatu Topo Honis

Akuzasaun Ministériu Públiku ba kondenadu Richard Daschbach too duni ninia rohan, maske prosesu justisa ne’e la’o neineik no besik tinan 4, maibé iha 21 Dezembru 2021 Tribunal Distritál Oecusse hasai desizaun hodi fó sentensa komarka tinan 12 ba RD ne’ebé kondena nia ho kazu abuzu seksuál ba labarik feto na’in haat. Ne’e hatudu pasu foin ida iha prosesu justisa iha Timor-Leste hodi defende lia loos no lori autór kriminozu sira ba komarka.

Maske nune’e vítima sira la satisfás ho desizaun tribunal refere, no halo rekursu atu hanaruk sentensa. Iha sorin seluk, RD nia advogadu mós halo rekursu atu kansela konviksaun. No daudaun nee RD hela iha komarka Becora no hein desizaun husi Tribunal Rekursu.

Padre Richard Daschbach (RD), husi Estadus Unidus Amérika, maibé hela Timor Osidentál no Oecusse iha tinan 1966. Depois Koloniál Portugés sai husi Timor-Leste, Richard Daschbach muda ba Oecusse. Nia hetan autorizasaun husi nia kongregasaun SVD hodi harii uma retiru, maibé iha fatin rural iha labarik barak nune’e RD deside harii orfanatu iha tinan 1992 hodi hakiak labarik sira ne’ebé vulneravel, tanba falta ai han no hatais sira iha momentu ne’ebá. RD aproveita vulnerabilidade populasaun iha fatin ne’ebá hodi hafasil nia hahalok at sira ne’e. Agora daudauk ne’e RD ho idade 84.

Bainhira kongregasaun SVD (Societas Verbi Divini ou Sosiedade Liafuan Divinu - kongregasaun ne’ebé hamahon ba) rona informasaun kona ba abuzu seksuál ne’ebé komete husi RD ne’e hasoru labarik feto sira iha orfanatu. Nain ulun sira iha kongregasaun iha vatikanu hasai kedas karta hodi suspende RD nia atividade igreja iha Kutet - Oecusse durante prosesu investigasaun husi Vatikanu. Alende ne’e, doadór sira ba orfanatu Topo Honis lamenta tebes ho kazu ne’ebé akontese, nia sente ne’e xoke boot ida, nune’e Sr. Tony Hamilton (doadór) deside atu hapara nia doasaun ba orfanatu Topo Honis, no hakerek karta aberta hodi hato’o nia solidariedade ba labarik feto sira. Sr. Hamilton informa ba públiku katak RD rasik konfesa ba nia katak nia (RD) nudár pedophilia ida iha nia moris tomak.

Nune’e bainhira kazu ne’e sai debate públiku; Ativista, jornalista sira mós la nonook ba kazu ne’e, publikasaun sira husi Tempo Timor, Neon Metin kontinua dudu kazu ne’e ba oin hodi hetan atensaun públiku. Oinsá ema nia konsiente ba kazu ne’ebé konsidera komete husi Padre ida ba labarik ki’ik ne’ebé vulneravel tebes, no tuir loloos orfanatu nudár fatin ida bele proteje, maibé realidade fatin ne’e hamosu fali vítima labarik feto sira ne’ebé sofre ba hahalok violasaun seksuál husi ema ne’ebé sira rasik konsidera hanesan aman ida.

RD nudár sidadaun Amerikanu nune’e tenke kumpre sistema judisiária estadu rua nian: Estadu Unidus Amerika no Timor-Leste. Daschbach hetan akuzasaun iha nivel federál iha EUA - uluk iha California ba komete fraude (fundraising ho finje falsu), no depois ne’e iha Washington DC ba abuzu labarik. Kazu rua ne’e pendente hela.

Iha Timor-Leste bazeia ba lei inan konstituisaun RDTL, no ba prosesu krime sira sei uza kódigu penal hodi ba prosesu legal, artigu sira iha kódigu penal mak sei fó sansaun tuir evidénsia no sasin xave sira nia deklarasaun.

Partisipasaun lider boot Timor-Leste nian Xanana Gusmăo iha tribunal afeta tebes prosesu julgamentu iha tribunal. Julgamentu iha loron 27 Setembru 2021, bainhira tribunál husu partisipasaun sasin sira hamutuk ema 15 iha tribunál Oecusse. Ita bele nota katak Xanana Gusmăo nia prezensa sei influensia deklarasaun husi sasin sira atu hato’o lia loos. Partisipasaun Xanana ne’ebé fó testemuńa hanesan sasin la vinkula desizaun tribunál.

Diskusaun sira iha media la sensivel ba privasidade no seguransa vítima sira nian

Durante ne’e diskusaun sira iha media balun la respeita vítima sira nia privasidade, iha posting sira iha Facebook, ne’ebé hatudu vítima sira nia foto no video. Hanesan video ne’ebé The Oekuse Post prodús no post la subar joven feto sira ne’e nian oin, la respeita diretu ba privasidade no seguransa ba vítima sira. Aumenta tan ignoránsia husi Konsellu Imprensa no parte kompetente sira ne’e fó biban ba journalist no media sira atu publika lia bosok no la respeita vítima nia privasidade no hamenus kredibilidade jornalístiku, inklui esforsu sira atu luta kontra aktu violasaun seksuál ne’ebé RD komete.

Husi hahalok sira ne’e ita bele nota katak media no jornalista balu tenta atu hamate lia loos no bobar lia bosok ba públiku, no la defende lia loos no direitu umanus. Media sira sakrifiika kredibilidade media no jornalístiku hodi defende atór krime violasaun seksuál hasoru labarik menór idade sira.

Durante ne’e JU,S (Jurídico Social Consultoria) fó asisténsia ba vítima sira hodi buka lia loos no luta kontra aktu violasaun seksuál hasoru labarik sira. Iha loron 13 jullu 2021, Sra. Barbara nudár Diretóra JU,S hetan ameasa husi RD iha tribunal Oecusse.

Kazu ida ne’e parte husi krime abuzu seksuál barak ne’ebé Padre sira komete

La’ós ona segredu katak kazu violasaun seksuál ne’ebé akontese iha Topo Honis ne’e buat foun ida, kazu violasaun seksuál hasoru feto no labarik feto barak tebes iha mundu tomak. Iha nasaun boot sira mós kazu ne’ebé komete husi Amu ba labarik sira. Vulnerabilidade labarik sira sai hanesan oportunidade ba atór pedophilia sira atu ejerse sira nia nesesidade. Iha Estadus Unidus de’it: 4,392 Padre no diákonu Katóliku hala’o sira-nia knaar ho ativu entre tinan 1950 to’o 2002 hetan malisan barak (ka retira no laiha evidénsia) ne’ebé akuzadu kona-ba abuzu seksuál ho idade menus husi ema na’in 10,667. Ne’e hatudu katak kazu violasaun seksuál ne’ebé komete husi Padre no diákonu sira sai preokupasaun Igreja Katólika, Amu Papa Francis iha esforsu boot atu kombate hahalok at sira ne’ebé dala barak akontese hasoru sarani (liu-liu labarik ki’ik sira) iha mundu tomak.

Maibé husi kazu sira ne’e barak mak la hetan atensaun públiku, prosesu justisa ne’ebé la’o neineik hodi aumenta tan sofrementu vítima sira atu kontinua halerik ba lia loos no justisa ne’ebé sira la bele hetan husi mekanizmu legal iha Timor-Leste. Infelizmente Daschbach konfesa katak nia sai ona pedofilia iha ninia moris tomak, maibé prosesu julgamentu la’o neineik liu no dala barak adia beibeik iha tribunal Oecusse.

Preokupasaun maka’as husi públiku ba lala’ok prosesu julgamentu ne’ebé adia dala barak no laiha serteza ba nia finalidade. Autór buka razaun oioin atu la partisipa prosesu julgamentu ne’ebé hala’o iha tribunal Oecusse.

Maske prosesu iha tribunal la’o neineik tebes, organizasaun no sosiedade ne’ebé fó sira nia apoiu ba kazu ne’e nafatin pasiénsia no korajen atu tuir prosesu sira ne’e to’o ninia rohan. Luta ida ne’ebé sei iha hela difikuldade naruk tanba ema balun tenta atu halo intervensaun, espekulasaun no proteje atór. Maibé buat ne’e hotu la’ós sai bareira atu kontinua buka lia loos no justisa ba vítima sira, nune’e kazu hanesan ne’e la bele repete tan iha futuru. Maske ita rekońese kazu hanesan ne’e akontese iha fatin barak iha mundu tomak.

Konkluzaun

Kazu violasaun seksuál ne’ebé komete husi Richard Daschbach kontra joven feto balun ne’ebé hela iha Orfanatu Topu Honis Oecusse ne’e hanesan lisaun ida ba ita hotu fó atensaun ba kazu violasaun hasoru labarik feto sira iha Timor laran tomak. Bainhira públiku konsidera violasaun seksuál kontra feto no labarik feto sira nudár aktu krime grave ida, ne’ebé presiza halakon iha komunidade nia leet. Iha esforsu atu kontra aktu ida ne’e, presiza tau forsa hamutuk hodi luta kontra krime violasaun seksuál. Ativista, jornalista, Estadu, instituisaun direitus umanus no populasaun tomak presiza foti asaun ho maneira diferente hodi luta nafatin ba seguransa fíziku, privasidade no liberdade feto no labarik feto sira nian. Alende ne’e, órgaun judisiariu sira tenke kontinua hatudu kapasidade no vontade atu hala’o prosesu judisiál ho efetivu.


Kompańia Propoin atu Rai Hela Karbonu iha Timor-Leste nia Tasi Okos

Iha fulan Maiu 2021 Santos no Eni, kompańia rua ne’ebé halo produsaun mina no gas iha Kampu Bayu Undan iha tasi Timor-Leste nian, fó sai katak sira iha hanoin atu uza kampu ida ne’e atu kaptura no rai hela karbonu dioxida (iha lian Ingles, Carbon Capture and Storage ka CCS) hafoin bainhira kampu sira maran iha tinan 2022 ka 2023. Depois, iha fulan Setembru, Santos asina memorandum de entendimentu ho Autoridade Nacional do Petróleo e Minerais (ANPM) iha fulan Setembru hodi bele kontinua progresu atu realiza projetu ida ne’e. Infelizmente, seidauk iha diskusaun iha públiku kona ba proposta projetu ida ne’e. Sei projetu ida ne’e la’o, ne’e katak gas karbonu dioxida ne’ebé kahur ho gas naturál sei hatama iha tasi okos iha tasi Timor-Leste nian. Proposta ida ne’e bele sai perigozu ba Timor-Leste no mundu tomak, no sei kontradís ba esforsu atu hamenus mudansa klimátika.

Tanba sá mak Kaptura no Rai Hela Karbonu

Mundu tomak hasoru hela problema mudansa klimátika hanesan rezultadu husi atividade umanu nian, inklui produsaun no konsumu mina no gas. Kompańia sira ne’ebé kria emisaun gas estufa hetan presaun atu hamenus sira nia impaktu ba ambiente. Maibé, haree ba sira nia lukru, kompańia mina no gas sira lakohi atu hapara ka hamenus produsaun. Sira dehan katak sira bele kaptura karbonu dioxida ne’ebé sira emite molok sa’e ba kalohan, no rai hela iha tasi ka rai okos hodi la fó impaktu ba klima.

Ho nune’e, liu husi uza Kampu Bayu Undan nudár fatin atu implementa sistema kaptura no rai hela karbonu, kompańia Santos no Eni bele halo sira nia asaun hanesan di’ak ba ambiente, no prolonga produsaun gas naturál, inklui hahú produsaun husi kampu rua ne’ebé seidauk dezenvolve – Barossa no Evans Shoal. Sira mós bele adia kustu desmantelamentu projetu Bayu-Undan, liu husi prolonga atividade iha ne’ebá.

Solusaun ne’e bele di’ak ba kompańia sira atu hetan lukru, maibé ladún di’ak ba Timor-Leste no ba klima global.

Rai Hela Karbonu Bele Rezolve Mudansa Klimátika?

Teknolojia kaptura no rai hela karbonu seidauk forte, no projetu balun hasoru hela problema no la konsege rai montante karbonu dioxida ne’ebé sira promete atu rai.

Se bainhira kompańia konsege implementa sistema kaptura no rai hela karbonu ho di’ak, ne’e mós sei la rezolve problema mudansa klimátika, tanba sira nia produtu final, gas naturál, mós kontribui ba mudansa klimátika. Gas naturál kompostu husi gas metanu, ne’ebé fó impaktu negativu boot ba temperatura mundu nian. Prosesu atu foti, transporte, no uza gas naturál kria emisaun gas karbonu dioxida. Imposivel atu muda produsaun gas naturál hodi sai di’ak ba ambiente. Realidade, indústria mina no gas promove sistema kaptura no rai hela karbonu hanesan solusaun falsu ka bosok, ne’ebé fó oportunidade ba kompańia sira atu la’o nafatin. Medidas ne’ebé efetivu liu atu rezolve problema mudansa klimátika mak hamenus produsaun gas estufa hotu no investe iha enerjia renovavel no hamenus estraga enerjia liu konservasaun no efisiénsia.

Ligasaun Entre Emisaun Karbonu Dioxida no Mudansa Klimátika

Mudansa Klimátika mosu tanba rezultadu husi atividade umanu nian. Emisaun gŕs estufa mak kauza temperatura sai aas, no bele estraga estabilidade ekolójiku ne’ebé too ohin sai hanesan fonte moris ba ema no natureza.

Maioria husi gŕs estufa ne’ebé kontribui ba mudansa klimátika kompostu husi karbonu dioxida no metanu. Bainhira montante gŕs estufa sai maka’as, gŕs hirak ne’e sai hanesan manta iha mundu leten ne’ebé hasa’e temperatura iha okos. Gŕs estufa ne’e prevene manas ne’ebé mai husi loro atu sai husi rai, tasi no anin.

Gŕs estufa kompostu husi tipu gŕs oi-oin, inklui karbonu dioxida no metanu. Bainhira ema ka kompańia sunu carvăo (batubara), mina-rai, propanu ka gŕs natural, karbonu dioxida sei sa’e ba kalohan. Kontribuisaun seluk mai husi sistema agrikultura (hakiak animal) iha eskala boot, no sistema transportasaun ne’ebé depende ba petrolíferu ka gŕs, hanesan aviaun no karreta, hirak ne’e mós kontribui maka’as ba emisaun gŕs estufa. Ita nia sistema ekolójiku iha kapasidade atu simu gŕs estufa ho montante ki’ik. Ai-horis iha rai laran no iha tasi laran bele ‘kaptura’ karbonu, maibé bainhira ema estraga ai laran, ka estraga ai-horis sira iha tasi laran no aumenta produsaun gŕs estufa refere, ninia impaktu mak temperatura mundiál sa’e.

Mudansa klimátika bele halo mudansa ba udan (la mai tuir tempu), no bele hamosu inundasaun, no tempu maran bele mós dura ba tempu kleur. Impaktu ida tan mak tasi sai aumenta aas liu; ne’e sei fó impaktu negativu ba disponibilidade bee mós, no fó ameasa ba komunidade ne’ebé hela besik iha tasi ibun.

Iha benefísiu ba Timor-Leste?

Maske Santos sujere katak sei iha remunerasaun ba Timor-Leste, seidauk klaru osan hira mak kompańia sei selu. Bazeia ba ami nia estimasaun, rendimentu ba Timor-Leste karik bele to’o tokon $40 kada tinan, maizumenus 2% husi OJE tomak.

Karbonu ne’ebé sira propoin atu rai sei presiza jere durante longu prazu, bele to’o tinan rihun ba rihun. Tinan rihun ida ba oin, kompańia sira sei eziste nafatin? Se mak sei responsabiliza karbonu dioxida? Ita presiza tetu didi’ak benefísiu husi rendimentu kompara ho risku no responsabilidade sira ne’ebé ita sei hasoru.

Hanesan nasaun sira seluk, Timor-Leste sai vulneravel ba impaktu husi mudansa klimátika hirak ne’e. Habosok nasaun hanesan Timor-Leste hodi simu solusaun falsu hanesan sistema kaptura no rai hela karbonu sei la ajuda Timor-Leste atu evita impaktu husi mudansa klimátika, no sai obstákulu ba asaun efetivu liu hanesan hamenus emisaun gŕs estufa.

Justisa Klimátika

Prinsipiu Justisa Klimátika nian katak, nasaun riku sira ne’ebé kontribui maka’as liu emisaun no estraga klima, tenke simu responsabilidade maka’as liu atu hadi’ak fali klima no mós responsabiliza ba impaktu aat ne’ebé nasaun foin dezenvolve-an sira simu tanba mudansa klimátika ne’e. Ideia atu uza Timor-Leste nia tasi nudár fatin lixu (fatin atu rai sira nia emisaun), hodi kompańia sira bele kontinua hetan lukru boot, ne’e kontra prinsípiu justisa klimátika.

Buka no kontribui ba solusaun ba mudansa klimátika importante ba nasaun hotu, no ita presiza halo esforsu hamutuk atu rezolve. Artigu ida ne’e la sujere katak Timor-Leste labele sai parte husi solusaun ba mudansa klimátika. Problema mak sistema kaptura no rai hela karbonu la’ós solusaun ba mudansa klimátika, no bele fó risku boot ba Timor-Leste.

La’o Hamutuk sei kontinua atu tau matan ba asuntu ida ne’e, hodi asegura katak Timor-Leste liuliu nia povu maubere labele sai vítima tan ba kompańia sira nia mehi ba lukru boot liu husi esplorasaun rekursu naun renovavel.

Hare informasaun tan kona-ba CCS iha Bayu-Undan


La’o Hamutuk Apoiu Povu Mianmar atu Defende Demokrasia no Direitu Umanu

Timor-Leste harii ho prinsipiu atu defende maka’as ba demokrasia no direitu umanu inklui direitu ema iha mundu tomak, maske nune’e prinsipiu ida ne’e la konsege ejerse ho di’ak iha luta ba violasaun direitu umanu ne’ebé akontese iha nasaun Mianmar (Birmánia), hodi reprezentante Timor-Leste lakohi vota ba rezolusaun 75/283 ne’ebé hetan aprovasaun iha Asembleia Jerál ONU iha loron 18 Juńu 2021.

Violasaun ba diretu umanus iha nasaun Mianmar akontese kleur ona, ne’ebé hahú golpe militár iha tinan 1988, nune’e hahú iha tinan 2010, graduálmente la’o iha diresaun demokrasia maibé agora militár la tolera atu lakon podér, nune’e iha fevreiru 2021 militár aumenta viola demokrasia ne’ebé povu Mianmar barak hakarak. Husi konflitu naruk ida ne’e, sidadaun bain-bain tenke sai vítima no lakon vida ba violénsia husi militár nia hahalok.

Konflitu naruk ne’e la para to’o iha 1988, no ikus liu akontese golpe militár iha 1 fevreiru 2021, tanba militár rasik la simu vitória husi Partidu Liga Nasionál Demokrasia (NLD) ne’ebé lidera husi Aung San Suu Kyi iha eleisaun 8 Novembru 2020 ne’ebé manán ho eleisaun demokrátiku. Nasaun Mianmar konsege hahú iha mudansa ba implementa sistema demokrasia, depois iha tinan barak nia laran povu sente la livre hodi espresa an hanesan sidadaun, tanba sempre hetan presaun husi militár maibé, to’o ikus (kudeta militár iha 1 fevreiru 2021), perturba sistema hotu tanba militár rasik sente sira nia partisipasaun iha vida polítika limitadu no la hanesan ona iha pasadu.

Tanba povu hakarak direitu umanu no demokrasia, no kontra tortura no ditadura, nune’e hahú husi povu bain-bain, estudante, ativista no entidade lubuk ida, halo demonstrasaun boot. Ema lubuk balun tenke lakon tan nia vida iha asaun demonstrasaun ne’ebé akontese depois golpe de estadu militár. Dezde demonstrasaun, povu lubuk ida mak tenke lakon nia vida tanba militár kaer no tortura to’o mate, no oho hanesan animal, inklui kaer hotu Prezidente Win Myint no mós Aung San Suu Kyi, ne’ebé ema liu hamutuk (11,500) ne’ebé militár kaer. No durante fulan 11 hafoin golpedestadu, militár oho liu ema na’in 1,460.

Husi torturasaun ate oho nia povu la ho umanu, Asembleia Jerál Organizasaun Nasaun Unidus ONU, halo votasaun ba aktu hirak ne’ebé akontese hodi hasai rezolusaun atu kondena golpe de estadu militár iha Mianmar no husu ba nasaun hotu atu la fó armas ba rejime militár iha ne’ebá.

Iha rezolusaun ne’ebé hasai hodi kondena aktu husi militár iha Mianmar, reprezentante husi Timor-Leste, iha Asembleia Jerál (ONU), lakohi hodi foti pozisaun kondena aktu sira ne’ebé akontese iha ne’ebá maibé hola fali pozisaun ida ne’ebé la klaru, no halo estensaun. Irónikamente, membru ASEAN balu, inklui Indonézia, Filipina, Singapura, Vietnam no Malázia, vota a favór ba rezolusaun ida ne’e, ne’ebé pasa ho votasaun 119-1. Durante okupasaun Timor-Leste 1975-1999, sira sempre konkorda ho Indonézia nia pozisaun ilegál no nunka apoiu direitu umanus iha Timor-Leste. Agora, sira apoiu direitu umanus iha Mianmar, maibé Timor-Leste – nasaun ne’ebé hetan terus boot husi governu militár, labele, maske iha esperiénsia moruk hetan tortura no oho.

La’o Hamutuk, hanesan defensór ba demokrasia, direitu umanus, no solidariedade, sente triste ba asaun Timor-Leste ne’ebé la barani. Ho nune’e, iha loron 5 Jullu, La’o Hamutuk hato’o karta ba S.E. Prezidente Repúblika no lider sira seluk, hodi hato’o ami nia sentimentu katak Timor-Leste nia istória luta ba ukun rasik an la sees mós husi solidariedade komunidade internasionál sira ne’ebé hatudu ba povu Timor nia luta hodi kore an husi rejime ditadura militár Indonézia.

Kuaze tinan 20 Timor-Leste goza nia independénsia, ne’e tanba ikus liu hetan apoia maka’as husi nasaun sira seluk iha pasadu. Maibé ho votu abstain iha rezolusaun ONU, estadu Timor-Leste hatudu derrota atu defende demokrasia no direitu umanu sira tanba defende aktu ilegál ne’ebé akontese hela iha Mianmar. Ami hanoin estadu Timor-Leste labele sakrifiika Konstituisaun RDTL, tratadu internasionál ne’ebé ita ratifika ona, no prinsipiu estadu de direitu demokrátiku tanba hakarak atu hein unanimidade iha ASEAN, ka tuir Xina nia hakarak.

La’o Hamutuk hanoin katak espasu hotu ne’ebé iha hodi defende ba direitu umanus, demokrasia no luta ba libertasaun povu, tenke sai ajenda prinsipál iha kualkér diskusaun iha eventu internasionál, atu nasaun sira seluk ne’ebé luta ba ita nia auto determinasaun hatene, ita sei nafatin iha sira nia parte ba libertasaun. Ami hanoin katak Timor-Leste tenke sai ezemplu ba luta demokrasia no direitus umanus, infelizmente akontese fali erru boot iha votu importante ne’e.

Iha karta ne’ebé La’o Hamutuk hato’o, ami husu atu governu esplika ba povu tomak no ba komunidade internasionál kona-ba razaun deside votu abstein, no Ministra Negosiasaun Estranjeiru no Kooperasaun nia esplikasaun iha media la halo klarifikasaun kle’an, maibé hatán de’it katak Votu Abstensaun ne’e atu resolve problema iha nasaun Mianmar, ne’ebé ke diferente ho esteitmentu husi Primeiru Ministru Taur Matan Ruak katak, desizaun ne’ebé foti liu ona, maibé sei la substitui ita nia prinsipiu no valór hanesan nasaun demokrátiku ne’ebé defende ba direitu umanu. Ho nune’e ami kontinua enkoraja polítika na’in sira atu tetu ho didi’ak inklui konsidera impaktu sira molok deside fó votu ba rezolusaun ONU nian, tanba desizaun ne’e sei reprezenta Timor-Leste iha mundu. No labele repete tan desizaun hanesan ne’e iha futuru tanba fó imajen ladi’ak no risku ba Timor-Leste ne’ebé harii ho prinsipiu nasaun demokrátiku.

La’o Hamutuk apoiu demokrasia no direitu umanu iha Mianmar liu dalan barak. Iha 2005, ami organiza manifestasaun atu apoiu povu sira ne’ebé luta kontra pipa gas ne’ebá tanba sei bele estraga sira nia moris inklui sira nia ambiente. No iha 2010, ami vizita no apoiu refujiadu sira husi Mianmar ne’ebé hela iha Tailándia, no iha 2012, ba Mianmar hodi fó workshop balun kona-ba transparénsia no malisan rekursu, no iha 2013 no 2017 ami fó solidariedade ba komunidade Rohingya nian. No kontinua nafatin ami nia solidariedade hodi hamutuk ho membru OilWatch SE Asia iha Abril 2021, hodi ezije kompańia mina no gas sira atu hapara operasaun sira iha Mianmar ho intensaun atu la fó benefísiu ba rejime militár ilegál.

A luta continua.


Bernard Collaery no Witness K Hetan Persegisaun Legál husi Governu no Tribunal Austrália

Witness (Sasin) K ho nian advogadu Bernard Collaery hetan akuzasaun husi Austrália tanba deskonfia komete konspirasaun hodi fó sai atividade espionajen ne’ebé servisu intelijénsia Austrália (ASIS) halo iha Palásiu Governu Timor-Leste no hotel sira ne’ebé ekipa Timor-Leste uza ba diskute estratéjia antes tama ba negosiasaun sobre Tasi Timor. Witness K eis ofisiál senior ida husi ASIS nia partisipa iha operasaun hodi monta kámara espionajen kontra Governu Timor-Leste nian iha 2004, Governu Austrália asesu ho maneira gravasaun husi diskusaun privadu sira kona-ba tasi Timor nivel aas liu iha Dili.

Iha fulan Marsu tinan 2013, Governu no Primeiru Ministru Xanana Gusmăo rona kona-ba kámara espionajen ne’e no husu atu invalida tratadu CMATS tanba negosiasaun sira la’o la ho boa fé. Governu Timor-Leste lori kazu ba liu prosesu arbitrajen atu invalida tratadu CMATS no diskute Fronteira Maritima, husi prosesu ida ne’e konsidera nudár hakat ikus atu hetan solusaun permanente ba fronteira ne’ebé tinan barak Austrália lakohi atu diskute. Hafoin prosesu naruk iha negosiasaun ne’ebé lidera husi tribunal arbitrajen tasi nian, tratadu CMATS inválidu no asina ona Tratadu Fronteira Maritima entre Timor-Leste no Austrália iha tinan 2018.

Iha fulan Dezembru 2013 Austrália nian servisu Intelijénsia atake no pasa revista ba Bernard Collaery nian uma no prende sira nian pasaporte no dokumentu balun, atake ida ne’e halo iha momentu ne’ebé sira prepara atu fó testemuńa iha tribunal arbitrajen. La’o Hamutuk, ativista sira husi Movimentu Kontra Okupasaun Tasi Timor (MKOTT) iha Dili no rai seluk kondena maka’as atitude ida ne’e. Konsidera hahalok ida ne’e parte husi Austrália nian kontén ne’ebé dezde uluk trata povu Timor-Leste la ho respeita, ativista sira ezije atu la kriminaliza belun boot na’in rua ne’e. Ativista sira iha Dili halo asaun no reklama katak belun di’ak na’in rua ne’e nudár eroi ba Povu Timor no eroi ba demokrasia, liberdade espresaun no justisa atu Nasaun hotu iha mundu presiza respeita integridade soberania Nasaun vizińu sira nian.

 
 

Ativista sira lori petisaun ho asinatura liu 75,000 ba Prokuradór-Jerál iha Australia.

Infelizmente prosesu julgamentu kontinua la’o iha tribunal, dala barak adia no hein maske dala ruma iha audiénsia segredu ne’ebé taka ba públiku. Ativista no akadémiku sira iha Austrália ba iha prokuradór nian oin kada audiénsia sira atu fó solidariedade ba kolega na’in rua inklui halibur solidariedade liu husi asinatura ba petisaun protesta no solidariedade nian. Felismente tribunal rekursu iha Austrália a favór ba Bernard Collaery atu julgamentu sira la’o ho forma nakloke ba media no públiku maibé Governu seidauk simu no karik sei iha rekursu tan.

Advogadu Bernard Collaery ne’e iha relasaun metin ho luta povu Timor nian ba independénsia no integridade TL nian nudár povu no nasaun. Bernard Collaery kolega besik ba Xanana Gusmăo no ativista Timor oan Rezisténsia sira iha Austrália durante okupasaun ilegál militár Indonézia nian iha Timor-Leste ba tinan 24.

Iha fulan Juńu 2021, Witness K, moras no katuas ona, konfesa ninia kulpabilidade no hetan sentensa ba fulan tolu, suspendidu. Prosesu legal kontra Bernard Collaery la’o nafatin, maske Austrália iha prokuradór-jerál foun no ema balu ezije atu hapara prosesu ida ne’e – iha audiénsia liu 50 tiha ona. Collaery hetan apoiu husi Ramos-Horta, Xanana, Gareth Evans, no ativista no organizasaun advogadu sira barak iha Austrália. Austrália gasta ona liu tokon $3 atu lori nia ba tribunal, maske legalidade julgamentu segredu ne’e seidauk iha serteza.

Witness K no Bernard Collaery ajuda liberta Povu Timor-Leste husi kámara espionajen ne’ebé monta hafoin hetan orientasaun husi Ministru Negósiu Estranjeiru Austrália nian iha momentu ne’ebá, Alexander Downer no Primeiru Ministru Austrália John Howard nian.

Ativista direitu umanus, pro demokrasia no progresista sira konsidera hahalok Governu Austrália ho nian kolaboradór sira ne’e nudár atake no insultu ba valor demokrasia, liberdade espresaun no soberania territoriál nasaun vizińu sira nian, partikulármente povu Timor-Leste.

Husi informasaun sira ami hakerek iha leten, espera katak bele ajuda públiku nian końesimentu kona-ba hahalok Governu Austrália nian ba viola aktu espionajen no halo persegisaun legal kontra belun na’in rua Witness K no Bernard Collaery. La’o Hamutuk tuir nafatin progresu husi kazu ida ne’e, ami sei update nafatin iha ami nian website kuandu iha eventu ka informasaun foun relasaun ho kazu kolega na’in rua ne’e.

Hare informasaun tan kona-ba kazu Bernard Collaery no Witness K


Rona Ami Nia Radio Igualdade

Bele hetan no rona ami-nia programa Radio Igualdade ne’ebé iha oras ida inklui informasaun no komentáriu ho lian tetun husi La’o Hamutuk nia staf no peritu sira seluk kona-ba asuntu oioin.

Rona ami iha Radio Komunidade iha: Radio Mauloko Maubisse, Radio Matebian Baucau, Radio Komunidade Maliana, Radio Atoni Lifau Oecussi, Radio Voxpopuli Lospalos, Radio Povu Viqueque, Radio Cova Taroman – Suai, no Radio Boaventura Same.

La’o Hamutuk sempre simu ema nia ideia kona-ba programa radio sira-ne’e no mós prontu atu kolabora ho Radio Komunidade seluk hodi habelar informasaun ne’e luan tan.

Bele rona ka download hanesan Podcast iha ne'e.


Sé mak La'o Hamutuk?

Staff La’o Hamutuk nian: Bree Ahrens, Eliziaria Febe Gomes, Jonathan Gonsalves, Mariano Ferreira, Celestino Gusmăo, Martinha Fernandes, Ricarda Martins, Charles Scheiner, Marta da Silva, Francisco Soares.

Órgaun Konsellu: Selma Hayati, Inęs Martins, Pamela Sexton, Justino da Silva, Oscar da Silva, Santina Soares, Andrew da Sousa

 

The Timor-Leste Institute for Development Monitoring and Analysis (La’o Hamutuk)
Institutu Timor-Leste ba Analiza no Monitor ba Dezenvolvimentu
Rua D. Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste
P.O. Box 340, Dili, Timor-Leste
Tel: +670-3321040 or +670-77234330
email: 
laohamutuk@gmail.com    Web: http://www.laohamutuk.org    Blog: laohamutuk.blogspot.com