|
Bobby Boye: Kondenadu, Asesór no Na’ok-teen22 Outubru 2014. Atualiza 19 Janeiru 2016
|
No. | Atividade | Lakon Estimativa ba Timor-Leste |
1 | Saláriu no pagamentu konsultasaun ne’ebé selu ba Boye hosi Governu Norwegia | $250,000 |
2 | Saláriu no pagamentu konsultasaun ne’ebé selu ba Boye hosi Governu Timor-Leste (balun mak selu enkuantu nia mós hetan saláriu hosi Norwegia) | $500,000 |
3 | Transferénsia ba Boye nia kompańia falsu | $3,510,000 |
4 | Montante estimativa ne’ebé mak Timor-Leste selu (ba kompańia advogadu sira DLA Piper, Arent Fox no sira seluk tan) ba kustu legál no kustu seluk sira atu avalia no kontrola estraga hosi kazu taxa aat ne’ebé Boye mak komesa | $10,000,000 |
5 | Interest Juru no penalidade ba parte tokon $440 avaliasaun taxa ne’ebé mak kompańia selu ho protesta, ne’ebé karik painél arbitrajen bele manda Timor-Leste atu fó fila fali (estimativa ne’e uza montante tokon $400). Montante ne’e mak hanesan juru no penalidade ne’ebé Timor-Leste avalia kompańia sira ba sub-pagamentu – 1% kada fulan, ba tinan tolu. Montante ne’e bele sa’e ka bele tun – ita la hatene loos. Ami la hatene montante espesífiku ne’ebé hetan iha avaliasaun, maibé relatóriu hosi ConocoPhillips ba reguladór kámbiu sira hatete: “ConocoPhillips fó Notísia Arbitrajen ba Ministériu Finansas Timor-Leste iha Outubru 2012 kona-ba disputa balun ne’ebé seidauk resolve liga ho avaliasaun taxa lubuk ida. Iha Marsu 31 2015, ConocoPhillips selu ona, ho protesta, avaliasaun taxa ho valór hamutuk maizumenus tokon $237, ne’ebé mak dokumenta iha lińa “investimentu no rendimentu longu-prazu” iha ami nia surat balansu. Audiénsia arbitrajen ne’e hala’o iha Singapura iha Juńu 2014, ho regra arbitrajen United Nations Commission on International Trade Laws (UNCITRAL) nian, liga ho termu de Konkordánsia Estabilidade Taxa ne’ebé asina ho Governu Timor-Leste. Partidu rua ne’e (Governu Timor-Leste ho ConocoPhillips) mak entrega relatóriu depois audiénsia iha Agostu 2014. Agora ami hein hela desizaun Tribunal nian. Ami sei duvida impaktu ba ami nia empreza iha futuru mak saida.” ConocoPhillips nudár na’in parte 57% Konsorsiu Joint Venture Bayu-Undan, entaun parseria sira seluk nia avaliasaun inklui tokon $179 tan. Tuir Boye nia sujestaun, Timor-Leste mós halo avaliasaun taxa retro-ativu hosi kompańia sira seluk, inklui tokon $25 ne’ebé mak Woodside selu ho protesta liga ho projetu seluk. | $172,310,000 |
6 | Menus juru ne’ebé Timor-Leste hetan liu hosi investe tokon $400 iha ninia Fundu Petróleu hosi médiu-2012 to’o médiu-2015, durante ne’ebé Fundu Petróleu hetan retornu nominal kumulativu 16.4%. | -$65,490,000 |
7 | Kustu legál sira ne’ebé kompańia mina-rai sira mak selu atu defende kontra avaliasaun excess, ne’ebé karik painél arbitrajen bele manda Timor-Leste atu reembolsa | $15,000,000 |
8 | Penalidade liu tan ba neglijénsia ne’ebé painél bele avalia kontra Timor-Leste (10% montante disallowed). Montante ne’e bele aas liu, ka zero. Timor-Leste karga kompańia sira ho penalidade 100% ba sub-pagamentu ne’ebé nia bolu ‘neglijénsia bruto’. | $40,000,000 |
Totál Estimativa | $176,080,000 |
Governu Norwegia no Timor-Leste iha informasaun ne’ebé espesífiku liu ba númeru 1,2 no 4. Painél arbitrajen sei deside númeru 5, 7 no 8, nune’e ita bele hatene presizu liu iha futuru. Aleinde lakon finansial, Boye nia konspirasaun estraga Timor-Leste nia lider sira nia naran no efisiénsia, lori violasaun Konstituisaun no mós afeta nasaun nia naran entre investor sira no ema ne’ebé iha planu aat ba Timor-Leste.
Iha 16 Jullu, Juiz Wolfson manda Boye atu fó $4,233,015.42 ba autoridade EU sira, inklui mós propriedade tolu. Boye nia karreta sira no sasán sira seluk sei fa’an atu hetan osan ne’e. Orden ne’e, ne’ebé prokuradór, advogadu defeza sira no Boye rasik konkorda, rezulta iha notísia públiku ne’ebé públika iha 8 Agostu. Ba sé de’it ne’ebé hakarak hato’o sira nia interese iha propriedade hirak ne’e, iha loron 60 atu haruka sira nia petisaun ba Tribunal.
Boye tuir audiénsia iha Juis Wolfson nia oin iha Tribunál Federál Trenton iha 15 Outubru 2015, no nia hetan sentensa prizaun tinan neen, no depois nia hasai, nia sei iha supervizaun durante tinan tolu tan. Nia sei tama iha prizaun iha 30 Novembru, probablemente iha Fort Dix Federal Correctional Institution iha New Jersey, fatin ne’ebé mak uluk uza nudár baze militár Estadus Unidus nian. Média New Jersey nian lubuk ida halo ona reportajen kona-ba sentensa ne’e, maske sira ladún aumenta ba prokuradór nia komunikasaun imprensa. Juiz haruka ona Boye atu selu fila fali tokon $3.51 ba Trezouru Estadus Unidus, hafoin sira sei distribui ba Timor-Leste nia advogadu Pierre-Richard Prosper hosi kompańia legál Arent Fox. Boye tenke halo pagamentu ne’e imediatamente, maibé mós bele kria oráriu pagamentu atu selu uitoan-uitoan. Tribunál la husu Boye atu selu interese (ne’ebé bele han tokon $1 ka liu), no mós ignora La’o Hamutuk nia esplikasaun katak Boye nia krime sei kustu Timor-Leste mínimu dala lima-nulu liu tan duké tokon $3.5. La’o Hamutuk mós públika ona blog kona-ba sentensa ne’e.
Iha 27 Outubru, prokuradór sira públika Notifikasaun ne’ebé deskreve propriedade tolu ne’ebé Boye konkorda atu lakon: 25 Crescent Hollow Court, Ramsey, NJ; 36 Rosewood Court, North Haledon, NJ; and 140 Grove Street, Elizabeth, NJ. Ema seluk ne’ebé reklama propriedade hirak ne’e tenke protesta antes fulan rua liu ona. Iha Dezembru, avogadu Zahid Quraishi fo hatene ba tribunal katak Boye tenki selu $166,861 ba Crescent Hollow Condominium Association iha ligsaun ba 25 Crescent Hollow Court, husi estraga bainhira pipa tohar no halo inundasaun ba vizinhu nia uma iha Fevreiru 2015, bainhira uma Boye nian mamuk hela.
Iha 7-8 Maiu 2015, média Dili nian públika artigu balun ne’ebé konfuza, dehan katak Prokuradór-Jerál hatete katak ninia gabinete loke ona investigasaun kontra estranjeiru na’in rua, “DG” (ka “TG”) ho “MF” (ka FF) relasiona ho Boye nia rekońesimentu katak nia sala duni. Ami la hatene se ida ne’e refere ba Tiago Guerra no Fong Fong. Maski iha pedidu hosi públiku atu loke investigasaun kontra sidadaun Timor oan sira, inklui ofisiál públiku ne’ebé karik hola parte iha Boye nia konspirasaun, prokuradór temi estranjeiru sira de’it.
Boye halo rekursu kontra julgamentu, komesa ninia sentensa
Iha 16 Novembru 2015, Boye hili advogadu Michael Confusione atu reprezenta nia, no hapara ninia defensór públiku K. Anthony Thomas. Boye esplika katak Thomas la responde ba ninia hakarak atu halo rekursu kontra julgamentu finál, no nia presiza tempu tan atu buka osan atu selu ba advogadu privadu. Confusione husu hanaruk tempu ba loron 30 duke tempu normál ne’ebé tuir lo-loos tenke halo rekursu. Iha 18 Novembru, Boye selu impostu rekursu $505 ba tribunál.
Tribunal hetan notifikasaun kona-ba Boye nia rekursu iha loron 16 Novembru, no iha loron 21 Dezembru rona argumentu kona ba Boye nia pedidu ba hanaruk tempu ne’ebé aloka ba hatama rekursu, no Juiz Wolfson konkorda iha loron 12 Janeiru 2016. Audiensia ida tan sei hala’o iha Juiz Wolfson nia oin loron 18 Fevreiru 2016.
Iha tinan 2015 nia rohan, Boye komesa ninia sentensa fulan 72 iha Fort Dix Correctional Institution (prizaun), New Jersey, EUA. Se nia la kria problema, governu bele hamenus ninia sentensa fulan 10 ba “tempu komportamentu di’ak” no sei hasai hosi prizaun iha loron 18 Fevreiru 2021.
Iha loron 8 Dezembru, tribunal kansela Boye nia "númeru rekońesimentu”, no iha loron 17 Dezembru tribunal manda katak ninia osan obrigasaun $500,000 sei “tau iha fundu ba selu obrigasaun fiskál nasionál no ba manutensaun Akuzadu nia oan labarik na’in rua.” Tanba ne’e, osan ne’e la bele inklui iha reparasaun ne’ebé nia tenke selu fali ba Timor-Leste.
La’o Hamutuk halo kompilasaun ba dokumentu xave relasiona ho prosedimentu kriminál federal ohin loron ba Boye, ne’ebé ami sei kontinua atu atualiza bainhira kazu ne’e la’o hela. Hare iha okos atu hare dokumentu no relatóriu media nia balu tan.
Buat barak hosi sesaun tuir mai iha (ho kór azúl) ne’e mai hosi artigu ida ne’ebé hakerek hosi Carl Alfred Dahl ne’ebé publika iha 23 Agostu 2014 iha Aftenposten iha lian Noruega, no versaun ida badak liu iha Ingles hafoin loron rua tuir mai. Iha foto balu no ligasaun bali ma hosi Aftenposten, maski La’o Hamutuk aumenta balu tan. Informasaun ne’ebé La’o Hamutuk aumenta mak ho nia kór fundu mutin. Kliik gráfiku sira ne’e atu hare ho boot.
Ministériu Finansas Noruega haruka na'ok-teen ida atu ajuda Timor-Leste Adapta hosi artigu ida ne’ebé hakerek hosi Carl Alfred Dahl, Aftenposten, 23 Agostu 2014 Noruega kontrata na'ok-teen Nigeria-Amerikanu Bobby Boye atu ajuda Timor-Leste, nasaun ida entre nasaun kiak liu iha mundu. Ohin loron, ema ne’e hetan alegasaun hodi na'ok povu nasaun ne’e nia osan dollar tokon $3.51.
| ![]() Bobby Boye ne’ebé uluk hetan ona sentensa ba iha prizaun tanba halo fraude iha Estadus Unidus ba halo entrevista ida ho Ministériu Finansas Noruega nian. Hosi entrevista ne’ebá nia hetan servisu nudár asesór atu ajuda Timor-Leste atu jere osan mina-rai nian. | |
Nasaun ne’e sai independente iha 2002, hafoin okupa hosi Indonézia dezde 1975. Kada ema terseiru hosi Timor-Leste moris iha buat ne’ebé Banku Mundial define nudár pobreza estremu. Maibé ekonomia sai lalais liu tan rezultadu hosi deskobrimentu mina-rai no gas iha tasi okos. Ida ne’e mak oinsá Noruega tama mai. Projetu Oil for Development (Mina-rai ba Dezenvolvimentu) ne’e konsidera nudár símbolu kooperasaun dezenvolvimentu Noruega nian. Timor-Leste dala barak temi nudár projetu ida ne’ebé iha susesu boot tebes. Objetivu hosi asistensia ne’e atu ajuda nasaun ne’ebé iha rekursu mina-rai no gas barak ne’e hodi lori rekursu hirak ne’e atu sai grasa ida duke sai malisan ida. Nudár parte hosi projetu, Noruega finansia asesór to na’in sanulu atu hahú iha 2008, ho redusaun gradual to’o 2013. Iha 2009 fó sai katak Bobby Boye hetan kontratu. Noruega haruka nia mai iha kapitál Dili atu halo Timor oan ne’ebé kiak hodi hamenus sira nia kiak uitoan. Maibé Boye mós halo riku nia an durante nia hela iha Timor, tuir FBI, ida ne’ebé aplika lei federal Estadus Unidus. | ![]() Futuru Liurai, liurai oan Haakon Magnus met hasoru malu ho Ministra Finansas Timor-Leste Emilia Pires iha Oslo iha Dezembru 2011. Iha tempu ne’ebá, Bobby Boye servisu iha projetu Oil for Development iha Pires nia ministériu, ho saláriu hosi Noruega. PHOTO: Larsen, Hakon Mosvold | |
FBI kaer Bobby Boye iha Aeroportu Internasionál Newark fora hosi New York iha 19 Juńu 2014. Ema ho idade tinan 51 ne’e hetan akuzasaun katak nia na'ok osan tokon $3.51 hosi Timor-Leste, montante ne’ebé atu hanesan ho osan ne’ebé Timor-Leste gasta ba saúde durante fulan ida. Boye rejeita akuzasaun ne’e. Aftenposten bele fó sai katak Bobby Boye iha karreira naruk ho problema ho lei. Oinsá nia bele servisu iha Ministériu Finansas Noruega nian? | ||
Ho liurai oan no santu sira Bobby Boye moris iha Nigeria iha 1963. Bobby nia apelidu ne’e dala ruma uza Boye no dala ruma Ajiboye. Rezumu ida hosi Boye nian hateten katak nia hetan nia sertifikadu hodi halo treinamentu no pratika jurista nian hosi Nigeria iha 1987. Iha nia CV, Boye mensiona nia afiliasaun ho Lincoln’s Inn lawyers' society iha Londres no Bacharelatu direitu nian hosi koléjiu prestíjiu ida iha St. John’s College iha Universidade Cambridge. “Ha’u la hetan rejistu ruma hosi Bobby Boye ka Bobby Ajiboye ne’ebé estuda iha St. John’s College, Cambridge,” bibliotekáriu kampus, Fiona Colbert, nia email ba Aftenposten. Ami hetan resposta hanesan mós hosi Lincoln’s Inn. Maske nune’e, universidade rua iha California, konfirma Boye tuir eskola direitu nian ho sira iha tinan noventa nia rohan. | ![]() Antigu Alunus St. John nia lista inklui laureadu Nobel da Paz na’in sia, Primeiru Ministru na’in neen, Arkibispu na’in tolu, santu Katólika na’in tolu no Liurai oan William ... maibé laiha Bobby Boye. | |
Moras krítiku Iha 1998 Boye hetan servisu iha Morgan Stanley ne’ebé subsidiariu Dean Witter iha Woodland Hills, California. Iha ne’ebá, nia hetan alegasaun nia monu ba tentasaun hosi hariku nia an hosi despeza konsumidór no hosi nia servisu fatin. Tuir desizaun komité dixiplinár nian ba Stock Exchange iha Nova York, Boye na'ok tiha asoens no osan hamutuk maizumenus $90,000 hosi nia kliente na’in rua, falsifika asinatura no halo komérsiu laho sira nia autorizasaun. Hafoin ne’e, nia hatete katak nia hetan moras ida ne’ebé ameasa nia moris. Maibé Bobby Boye la husik moras atu hapara nia karreira. Iha loron balu nia laran hafoin Morgan Stanley selu nia lisensa atu sai ba tratamentu nian, nia hetan servisu ida ho auditor jigante KPMG iha San Francisco, bazeia ba nia CV rasik. Hafoin fulan neen tuir mai, Boye aproveita goza osan moras nian husi fatin ida no saláriu hosi fatin seluk. Bainhira nia padraun iha Morgan Stanley deskobre ida ne’e, sira hasai tiha Boye. Iha Jullu 2004, Boye hetan sensura no bandu permanente atu halo atividade iha Stock Exchange iha New York ho nia membru kompańia sira. Hetan restituisaun taxa Iha 2002 Boye hetan kontratu hosi 3D Systems, pioneiru ba dezenvolvimentu impresora 3-D, iha Valencia, California. Boye mak lidera departamentu taxa nian no dala barak halo 3D System selu taxa barak liu duke sira nia obrigasaun ba Canada. Bainhira Canada reembolsa taxa, Boye organiza osan sira ne’e atu ba iha nia konta privadu. Iha dalan ida ne’e, nia na'ok maizumenus $250,000 hosi nia servisu fatin. | ||
Maski 3D Systems selu ba nia liu $100,000 kada tinan ba nia saláriu, Bobby Boye halo pedidu ba falénsia pesoál iha Setembru 2004. Boye la mensiona nia konta ne’e ne’ebé nia rai hela osan reembolsu taxa hosi Canada nian, no Tribunal Falénsia la deskobre ida ne’e. Bainhira Tribunal aprova nia pedidu iha Janeiru 2005, sira husik Boye atu kansela nia tusan maizumenus $100,000, maibé husik nia kontinua mantén nia karreta luxu ho tinan sanulu ona BMW 318 no Jaguar XJS. | ||
Boye hamamuk nia konta bokur ne’e iha loron ne’ebé nia hosi kompańia, iha 2005 nia klaran. Maski nune’e, lasu iha 3D Systems tuir nia. Autoridade sira iha California kaer Boye iha Outubru 2006, no nia hetan akuzasaun iha tribunal iha Los Angeles. Bobby Boye tau nia kartaun sira iha mesa leten. Nia konfesa katak nia na'ok ona minimu liu $150,000 no halo brankeamentu kapitál liu $35,000. Iha tempu ne’ebé hanesan, Boye rekońese halo falsifikasaun ba pedidu hodi halo kartaun identidade ida iha 1996 ba lisensa kondutór nian iha 2002. Nia halo ona servisu ho naran identidade diferente rua no númeru seguransa sosiál balu. Polísia husu Boye atu hatama teste DNA tolu no karimbu digital ba liman fuan no liman laran nian atu halo konfirmasaun ba ida ne’e. Boye hetan sentensa ba tinan tolu iha prizaun (hela iha sentru restituisaun), tinan tolu iha liberdade kondisionál, no hetan orden atu selu fali $262,128 ba 3D Systems. Nia mós tenke selu $125,252 ba kompańia ne’ebé deskobre fraude. Métodu no montante hirak ne’e konfirmadu hosi Maryellen Sebold, ne’ebé hala’o audit. | ![]() Iha 2006, Bobby O. Ajiboye hetan kaer; hodi lori nia ba hatán iha tribunal iha tinan tuir mai. Iha tribunal, nia envolve duni na'ok, brankeamentu kapitál no falsifikasaun. Polísia aprezenta evidénsia sira ne’ebé liga identidade rua Bobby Boye no Bobby Ajiboye hosi ema ida hanesan. | |
Kontratu hosi Noruega Bobby dala ruma akaba nia sentensa iha inísiu 2009. Hafoin tinan ida, nia buka servisu ida iha Ministériu Finansas Real nian iha Oslo. Ema na’in neen mak aplika, maibé Boye de’it mak bolu hodi ba halo entrevista. Ministériu Finansas Noruega nian entrevista nia iha New York no Oslo. Ministériu Finansas nia staf mós halo entrevista ba nia referénsia na’in haat. Nia referénsia ida uluk iha ligasaun ho kompańia legal ida iha Londres ne’ebé sai ona falénsia iha 2003. Referénsia númeru segundu ne’e uluk hamutuk ho KPMG, ne’ebé Boye servisu ba bainhira iha tempu hanesan simu pagamentu ba moras nian hosi Morgan Stanley. Aleinde ne’e, Boye fó referénsia hosi pozisaun diferente rua ne’ebé servisu ba ajénsia governu Nigeria. Ikus liu nia hateten katak nia servisu ba Nigeria ne’ebé nia ne’e tempu hanesan ho nia tempu sentensa prizaun nian. Nia hetan sentensa iha 2007. Iha nia CV, Boye mós mensiona 3D Systems, kompańia ne’ebé nia sai kondenada iha 2007 tanba envolve iha fraude. Ministériu Finansas la buka hatene referénsia ida ne’e. Boye manán, tuir karta ida hosi Ministériu: “Ho referénsia ba ita boot nia aplikasaun ho loron 1 Dezembru 2009, Ministériu Finansas Noruega ho satisfasaun oferese pozisaun ida nudár asesór ba ta petróleu iha programa Oil for Development iha Timor-Leste.” Tuir kontratu servisu nian, Bobby Boye simu liu $340,000 ba nia saláriu, per diem no alojamentu nian atu kobre tarefa moris iha rai li’ur. Osan hirak ne’e mai hosi osan taxa ne’ebé ema Noruega sira selu. | ||
![]() Hanesan hatudu iha pájina web New York State Unified Court System (iha liman los), Boye fou-foun hetan lisensa atu halo pratika legal nian iha Estadu New York iha 2010, hafoin Noruega fó ona kontratu ba nia atu mai Timor-Leste. Nia la tama iha lista nudár advogadu ida iha California, New Jersey ka Connecticut, estadu sira seluk ne’ebé nia mós hela ba. La’o Hamutuk hasoru nia iha Dili iha Jullu 2010; nia dala ruma mai iha Dili iha fulan balu antes. | ||
Iha inísiu 2012, Timor-Leste formalmente foti responsabilidade hodi fó servisu ba Boye, maibé planeia ba Noriega atu selu 60% hosi nia saláriu to'o tinan 2012 nia rohan. “Noruega uluk fó asesór sira ne’ebé halo servisu di'ak. Bainhira Timor-Leste presiza asesór legal ida, Noruega foti knaar hodi identifika no rekruta nia no introdús nia ba autoridade Timor-Leste, " Pierre-Richard Prosper, Porta-voz Timor-Leste hateten ba Aftenposten. Servisu ba Timor-Leste …… no nia an rasik | ||
Iha Dili, Boye halo nia servisu hodi hadi'a kolesaun taxa hosi kompańia mina-rai sira ho deseju boot. Nia identifika lakuna ne’ebé nia hateten kompańia sira esploita ona, troka auditor eksternal ba kompańia sira nia retornu ba taxa nian, no obriga kompańia sira atu mantén sira nia arkivu sira iha Dili, la’ós de'it iha Australia. Nia atividade no rezultadu ne’ebé nia hatudu hosi nia servisu halo Timor oan sira, supervisor Noruega no internasionál no nia kolega barak mak fó fiar ba nia. Ba espesifiku, hare pájina La’o Hamutuk kona-ba Making the Oil Companies Pay What they Owe, pájina ida ne’ebé provoka ConocoPhillips hodi buka hatene Boye nia istória iha 2010. Hamutuk ho Governu Timor-Leste, Boye organiza audit no avaliasaun lubuk ne’ebé nia hateten bele lori reseita adisionál billiaun dolar balun. ConocoPhillips no kompańia sira seluk protesta maka’as ba ida ne’e, maibé sira selu liu tokon $300 ba selu fali tasa ne’ebé sira tenke selu iha 2012 no 2012, ho intensaun atu evita multa no funan ne’ebé sa'e. Iha tempu ne’ebé hanesan, kompańia sira ne’e halo rekursu ba avaliasaun sira ne’e. Tribunal Dili suporta rekursu balu hosi kompańia sira, maibé rekursu barak mak nia desizaun sei pendente hela iha painél arbitrajen iha Singapura hafoin iha 2014. Iha submisaun ida ba Parlamentu Australia nian iha Abril 2013, ConocoPhillips lamenta: “ConocoPhillips no parseiru seluk iha konsorsiu hamutuk iha Bayu-Undan foin daudauk ne’e hetan avaliasaun multi-tipu atu selu taxa ne’ebé viola enkuadramentu fiskál ne’ebé komete hosi Timor-Leste …[no] reprezenta mudansa ida iha interpretasaun no aplikasaun lei taxa Timor-Leste nian. … Ami koko dala barak durante tinan balu nia laran atu rezolve problema sira ne’e liu hosi negosiasaun direta ho governu Timor-Leste maibé la susesu no, nune’e, parseiru sira iha konsorsiu hamutuk buka atu halo rekursu iha Tribunal Distritál Timor-Leste no liu hosi arbitrajen internasionál.” Boye fó konsellu ba autoridade Timor-Leste katak sira nia regulasaun sira kona-ba taxa nian la klaru no iha lakuna barak, no tenke hetan revizaun. Sira simu nia konsellu no husu ba nia atu prepara versaun foun, maibé nia hateten katak ida ne’e presiza servisu ida ne’ebé boot no nia rasik okupadu liu atu halo servisu ida ne’e, nune’e tenke fó kontratu ba ema seluk atu halo. Tanba ne’e, iha Fevereriu no Marsu 2012 Ministériu Finansas loke tenderizasaun atu hetan kompańia legal internasionál sira atu suporta Audit Taxa Petróleu nian no tender atu hakerek regulasaun sira ba taxa petróleu, tender rua ne’e tau Bobby Boye nudár ema ne’e atu kontaktu “ba informasaun ka klarifikasaun tan.” Konvite ba tender ne’e, entre buat seluk nia leet, husu: "profil kompańia nian ida inklui loron estabelesimentu nian, ….servisu hanesan ne’ebé sira halo ona durante tinan lima ikus ne’e … nia kontaktu detaillu ba kliente nia funsionáriu ne’ebé bele husu hodi fó referénsia, …. CV ba funsionáriu sira xave ne’ebé bele halo servisu hodi bele hatudu sira nia kapasidade no kualifikasaun nian .... Halo enunsiadu ida atu deklara keta sira iha situasaun ida ne’ebé iha poténsia ba konflitu ba interese nian.”
Tuir Portal Transparénsia Aprovisionamentu Timor-Leste, Ministériu Finansas fó kontratu balun ho valor tokon $7.8 ba Opus & Best durante 2012 (iha liman karuk). Timor-Leste selu ona Opus & Best tuir kontratu sira ne’e (pájina liman loos hosi Akuzasaun FBI). | ||
Bobby Boye na'ok hela nasaun foun no kiak liu iha Ázia Sudeste. Kdadalak monetáriu nian ne’e la’o hosi tezoureiru Timor-Leste nian, ba kompańia legal nian ida ho naran Opus & Best, no tuir mai ba konsume ida ne’ebé estravagante hodi benefísiu Bobby Boye.
“Husu inísiu 2012, nudár asesór legal ida ne’e konfiavel ba Nasaun A [Timor-Leste], Boye fasilita hodi sai manu talin ba servisu ho folin tokon $3.5 atu hetan asesória legal no taxa nian ho naran Nasaun A. Boye garante Opus & Best – kompańia ida ne’ebé nia mak na'in no kontrola rasik – hodi fó proposta atu hetan kontratu ida ne’ebé lukrativu.” Opus & Best gaba an katak nia iha esperiénsia tinan 30 iha lei taxa internasionál nian, iha jurista, ekonomista no auditor sira, no nia eskritóriu iha 100 Park Avenue, sidade sentrál Manhattan nian (liman karuk). Realidade, nia website no kompańia ne’e foin harii dau-dauk ne’e, no iha de’it ema ida de’it mak servisu iha ne’e (Boye rasik) no nia enderesu bisnis nian iha apartamentu ida iha Queens, New York (liman loos). Boye nunka hateten ba Timor-Leste katak nia iha afiliasaun ho kompańia ne’ebé nia rasik fó kontratu ho folin tokon balu. Kompańia hateten katak laiha konflitu ba interese ba servisu ida ne’e. Realidade, iha ne’ebé iha ligasaun ne’ebé besik liu entre Bobby Boye no kompańia legal ida ne’e tuir Aftenposten no FBI nia fontes informasaun nian. | ||
![]() Aleinde nia saláriu ne’ebé selu hosi Noruega, Timor-Leste mós seluk Bobby Boye $250,000 hosi Fundu Kontijensia durante 2011. Bainhira programa asisténsia Noruega nian sei selu hela nian, La’o Hamutuk husu ba nia no Noruega kona-ba ida ne’e iha Novembru 2012, no Boye fó resposta (rezumu hosi email rua): La duvida katak Boye servisu durante oras naruk nia laran. Aleinde halo servisu ba nia knar nudár asesór, nia mós halo servisu tomak ba nia kompańia legal fiktif iha New York. Iha 2014, asesór ida iha Ministériu fó hatene ba La’o Hamutuk katak Ministériu no Noruega fahe responsabilidade ba saláriu Boye nian, no katak karik Noruega reembolsu Timor-Leste ba saláriu balu ne’e iha 2011. Iha insiu 2012, Boye husik Timor-Leste dala barak ba Singapura no New York, nia hatete ba tanba razaun médiku, no nia la fila ona hafoin 2013 nia klaran. | ||
Karreta luxu FBI hanoin sira tuir dadus ne’ebé liga Boye ho kompańia legal nia email no konta bankária nian. Aleinde ne’e, kompania legal Opus & Best uza Boye nia enderesu uma nian hodi sosa bens imobiliáriu balu. Osan tokon sira ne’e gasta lalais de’it. Hafoin nia servisu ho Ministériu Finansas, Boye no kompańia legal ne’e sosa sasán sira tuir mai:
| ||
![]() |
|
|
Kaer iha aeroportu Iha Marsu ka Abril 2013, Bobby Boye arruma nia mala no husik Timor-Leste, hafoin nia falla hodi tenta atu hetan osan barak tan, tuir FBI. Autoridade hosi Timor-Leste, Estadus Unidus no Noruega hahú investiga saida mak akontese. Boye hetan kaer hosi FBI iha 19 Juńu 2014, bainhira nia to’o iha Aeroportu Internasionál Newark hafoin halo viajen ba rai li'ur. FBI prende propriedade haat kompańia Opus & Best nian. Propriedade sira ne’e kompańia nian, maibé iha ligasaun besik liu ba Boye
Bobby Boye oferese nia uma luxu ne’ebé nia sosa iha 2011 ho folin tokon $1.9 nudár garantia. “Timor-Leste la hatene lasu ida ne’e to hafoin Boye husik nasaun ne’e. Ne’ebé dala ruma ita-boot hatene, autoridade sira hakfodak bainhira sira aprende nia istória,” Prosper esplika. Aftenposten labele hetan saida mak Bobby Boye involve iha tempu hafoin nia sai hosi Timor-Leste, no to'o nia hetan kapturasaun. | ||
Iha Asia Sudeste, populasaun Timor oan tokon 1.1 loloos kiak liu uitoan, karik akuzasaun sira FBI nian kona-ba ema ida ne’ebé Noruega haruka atu mai ajuda los duni. Bobby Boye nia advogadu, Joseph P. Rem Jr. hosi Rem Law Group, konfirma ba Aftenposten katak Boye iha prizaun tanba na'ok osan no brankamentu kapitál ne’ebé iha koneksaun ho lasu iha 3D Systems. Oinsá Bobby Boye responde ba akuzasaun sira hosi FBI? Posivel atu kontaktu Boye direitamentu? Vice Prokuradora District Shirley U. Emehelu iha New Jersey, hateten ba Aftenposten katak loron ba Bobby Boye atu ba halo julgamentu nian ne’e muda dala barak, foun liu ne’e iha 12 Agostu. Tuir dokumentu tribunal nian, iha ona diskusaun kona-ba posibilidade ba ajustamentu nian, no prosesu legal ne’ebé la'o hela ne’e hakerek iha leten. Bobby hetan TIR no hela iha nia uma luxu. Nia rai ne’e besik rihun metru kuadradu, iha pixina boot ida iha jardim. Dependente ba asistensia Tanba ho esforsu boot hosi Noruega, Fundu Petrolíferu Timor-Leste nian sa’e nafatin. Hosi Abril to Juńu 2014, tokon $850 iha osan foun hosi petróleu mak hatama ba. Too iha 30 Juńu, Fundu liu billiaun $16. Ne’e loloos bele garante nasaun ki'ik no kiak ne’e atu kontinua kreximentu no hadi'a kondisaun moris nian sae no di'ak liu tan ba jerasaun futuru sira. “Timor-Leste ne’e nasaun foun, ne’ebé hahú hosi zero iha 2002, nia populasaun depende maka'as liu ba komunidade internasionál. Autoridade sira ohin loron realiza katak sira tenke hola knaar boot hodi ense servisu asesór ne’ebé nasaun no organizasaun sira seluk haruka mai. Sira tenke mós aprende atu husu pergunta di'ak sira," portavós Governu Pierre-Richard Prosper hateten. Noruega: klaru ne’e lamentavelDepartamentu komunikasaun hosi Ministériu Finansas rejeita atu hasoru malu ho Aftenposten ba entrevista ida, maski realidade katak jornál ho Ministériu nia eskritóriu ne’e hafahe de’it ho estrada ida. Ministériu presiza pergunta no resposta liu hosi e-mail. Resposta sira ne’e asina hosi vice diretór departamentu nian Hĺkon Tandstad no haruka hosi Jestor Komunikasaun Runar Malkenes. Tandstad mak asina kontratu ho Boye. Timor-Leste fó alerta ba Ministériu Negósiu Estranjeiru [Noruega] iha 2013 nia klaran ba alegasaun fraude. Ministériu Negósiu Estranjeiru ikus mai fó alerta ba Ministériu Finansas [Noruega]. Oinsá ema kondenada ona fraude ida bele hetan servisu iha Finansas? Oinsá pozisaun ida ne’e anunsia publikamente? Ema na’in hira mak aplika? Saida mak aplikasaun no CV hateten? Se mak hare nia CV, no oinsá ida ne’e la’o? La hare referénsia ne’ebé hetan fraude Iha Boye nia CV mós tau 3D Systems, kompańia ida ne’ebé hetan fraude hosi Boye iha 2007. Ministériu Finansas la kontaktu referénsia ida ne’e. Referénsia haat ne’ebé entrevista ne’e iha asosiasaun ho kompańia legal ida iha London (ne’ebé hetan ona falénsia iha 2003), kompańia auditoriu KPMG, no eskritóriu rua hosi Governu Nigeria. Tempu ikus ne’ebé nia hateten katak nia servisu ho Nigeria ne’e iha tempu ne’ebé hanesan ho nia tempu hodi kumpre sentensa prizaun durante 2007. Oinsá entrevista Boye? Bainhira no oinsá Ministériu hetan alerta kona-ba Boye nia istória? Ministériu Finansas Noruega deside ona, molok kazu ne’e mosu mai, katak sira labele rekruta ba, ka fó servisu iha, programa ajudu sira ne’ebé hanesan ida ne’e. Fonte sira ba Aftenposten nia artigu mai hosi: Kondenasaun no petisaun hosi Tribunal Superior Los Angeles, Minutas hosi Disciplinary Board of the New York Stock Exchange, dokumentu hosi rejistu propriedade no tribunal iha New York no New Jersey, dokumentu hosi Ministériu Finansas iha Noruega no Timor-Leste. |
Fontes adisionál sira ne’ebé La’o Hamutuk uza mak: relatóriu Tribunal Falénsia EUA iha California no Tribunal Distritál EUA iha New Jersey nia rezumu ba PACER, relatóriu FINRA, website Ministériu Negósiu Estranjeiru Noruega, entrevista ho Ministériu Finansas RDTL nian no ajénsia seluk nia funsionariu no nia asesór sira, Portal Aprovisionamentu TL, website Ministériu Finansas RDTL (dokumentu sira ne’e download ona no rai hela iha 2012).
Iha 9 Setembru 2014, artigu ida hakerek hosi Tom Allard iha Sydney Morning Herald fó sai katak ConocoPhillips hatene ona kona-ba istória naruk Boye nian molok Governu Timor-Leste hatene ida ne’e. Kompańia sira nia interese ne’ebé halo sira la kontente iha 2010 hosi artigu ida ne’ebé “estranu loos” ne’ebé publika hosi La'o Hamutuk iha nia pájina web kona-ba fó fali taxa petróleu, no sira nia peskiza ba Boye nia istória pasadu hetan aat balu ne’ebé nia iha. (Maski La’o Hamutuk ko'alia dala balu ho Boye durante tempu ida ne’e, ami simu informasaun hosi fontes públiku, ofisiál no la’ós ofisiál barak). Hafoin Boye hetan kapturasaun, ema sira ne’ebé besik liu ba servisu sistema taxa petróleu nian hateten ba ami katak sira preokupa ona ba Boye no Opus & Best tinan balu liu, maibé tanba nia hetan fiar hosi ofisiáis nivel altu sira hodi prevene sira atu halo asaun tan. Loloos, istória balu iha leten ne’e bele hetan iha internet iha minutu balu de’it.
Iha 10 Setembru, SMH publika artigu seluk ida ne’ebé hakerek hosi Allard hateten sai alegasaun Timor-Leste kona-ba Roger Maguire, asesór ida ba diresaun taxa iha Timor-Leste nia Ministériu Finansas iha 2010-2011. Hafoin Maguire sai hosi Timor-Leste, ConocoPhillips selu nia $120,000 atu ajuda hodi dezenvolve kompańia nia evidénsia iha kazu arbitrajen taxa nian. Advogadu Timor-Leste Pierre Prosper alega katak nia sai ona “espiaun” ba kompańia bainhira nia sei servisu hela ba Timor-Leste.
Ami sei kontinua atu atualiza pájina ida ne’e bainhira ami hetan tan informasaun barak, no bainhira Bobby Boye nia kazu agora la’o hela tuir sistema judisiariu nian. (Hare iha leten atu hatene situasaun atual.)
Kobertura Media (sira ne’ebé foun liu mak uluk liu)
Mahwah man gets six-year sentence for defrauding tiny Asian Nation (North Jersey.com)
$3.5M international con game nets NJ man 6 years in prison (NJ.com), 15 October 2015
Bergen County, New Jersey, Man Sentenced To Six Years In Prison For Defrauding Foreign Nation Of More Than $3.5 Million, US Attorney press release, 15 October 2015
Mahwah man fleeced tiny developing nation of $3.5M, North Jersey.com, 2 May 2015
Attorney Admits to Scamming Foreign Nation Using Sham Firm, Law 360, 28 April 2015
$3.5M scheme bankrolled N.J. lawyer's luxury car buying spree, feds say, NJ.com, 28 April 2015
Authorities: Bergen County Man Pleads Guilty to Defrauding Foreign Country Out Of $3.5 million, Bergen County Patch, 28 April 2015
Bergen County Man Admits Defrauding Foreign Nation of More Than $3.5 Million, US Attorney press release, 28 April 2015
Norway's Link to Graft Claim, Upstream Online, 12 Setembru 2014
East Timor accuses Australian tax assessor Roger Maguire of being a "mole" for oil companies. Sydney Morning Herald, 10 Setembru 2014
Big Oil stands by as con man swindles East Timor. Sydney Morning Herald, 9 Setembru 2014
Timor-Leste thinks Norway should take responsibility for alleged fraud. Aftenposten, 25 Agostu 2014 (mós Řst-Timor mener Norge mĺ ta ansvar for pĺstĺtt svindel)
Convicted embezzler, money launderer hired by Norway's government. Aftenposten, 25 Agostu 2014 (mós iha PDF)
Finansdepartementet sendte svindler for ĺ hjelpe Řst-Timor. (Departamentu Finansas haruka lohidór ida atu ajuda Timor-Leste). Aftenposten, 23 Agostu 2014
Conoco Phillips Appreciates Dili District Court's Independence on Tax Cases. Independente/ETLJB, 30 Juńu 2014
Na'ok ona Timor-Leste. La'o Hamutuk nia blog, 23 Juńu 2014 (atualiza iha Agostu)
Informasaun kona-ba blog ida ne’e publika sai hosi media sira iha Dili no mundu tomak.
Feds allege Bergen County man defrauded foreign country, bought property, luxury cars. Newark Star-Ledger, 19 Juńu 2014
Bergen County Man Arrested for Defrauding Foreign Nation of More Than $3.5 Million, FBI nia komunikadu imprensa, 19 Juńu 2014
Sentencing minutes and detailed judgment, October 2015
Judge's forfeiture order in U.S. District Court, July 2015
Corrected version, October 2015
Prosecutors' information, Plea Agreement and Application for Guilty Plea in U.S. District Court, April 2015
Material iha relasaun ba kazu krime federal Boye nian, Tribunal Distritál EUA New Jersey, Juńu 2014-Outubru 2015
La'o Hamutuk nia karta ba prokurador EUA no Timor-Leste, 21 Jullu 2014
Akuzasaun kriminál hosi FBI iha Tribunal Distritál EUA, 18 Jullu 2014
Husu atu fan Boye nia uma ba tokon $2.7, Outubru 2013 [hasai ona hosi merkadu no uza nudár nia prizaun ba TIR]
Lista kontratu ne’ebé ajudika hosi Timor-Leste ba Opus & Best, TL Transparency Portal, Abril-Novembru 2012
Hakarak atu ajudika kontratu ba revizaun regulasaun taxa ba O&B, Ministériu Finansas, Maiu 2012
Esbosu regulasuan ne’ebé sírkula ba komentáriu, Ministériu Finansas, Fevereiriu 2013
Pedidu ba Proposta, serbisu konsultador ba auditor Taxa, Ministériu Finansas, Marsu 2012
Pedidu ba proposta, servisu konsultador ba Reseita Taxa no Taxa Petróleu Adisionál, Ministériu Finansas, Marsu 2012
Akordu Programa entre Noruega-TL ba Asisténsia iha Jestaun Rekursu Petróleu, Juńu 2008
Material sira iha relasaun ba falénsia Ajiboye, Tribunal Falénsia EUA nian, September 2004 - Janeiru 2005
NY Stock Exchange Hearing Panel nia desizaun 04-8 revoka Boye nia lisensa nudár manu-talin ba merkadu finanseiru nian, Janeiru 2004
FINRA BrokerCheck report hetan iha Jullu 2014
The Timor-Leste Institute for Development Monitoring and Analysis (La’o Hamutuk) |