Timor Sea Office
HomeTestu LegalPagina Faktu SiraMapa SiraMidiaKomunidadeFatin Seluk Relevante
 

 


GTT Informasaun ba imprensa: Negosiu Fronteira Maritimu entre Timor-Leste no Australia, Outobru 2003

Governu Timor-Leste simu ho laran-kmanek kompromisu husi Governu Australianu atu hala'o negosiu fronteira maritimu uluklai nian iha laran semana nebe hahu loron 10 Novembru.

Momentu negosiu hahu sei marka etapa uluklai importante atu ba rekonhesimentu Timor-Leste nia direitu atu halo determinisaun ninia teritoriu maritimu. Timor-Leste simu tiha ona nia fronteira maritimu tun husi kolonizmu Portugal, Indonezia no liutiha UNTAET. Tratado Timor-Leste no akordus nebe relatadu nebe asina tiha ona entre Governu Timor-Leste no Australia sira mak medidas provizorio nebe sei taka hotu tiha ona iha momento nebe fronteira maritimu permantente mak delimita looloos.

Bainhira simu laran kmanek Australia sira nia hakarak atu hahu negosiu, Premeiru Ministru Timor-Leste nian, Mari Alkitiri fo aten boot ba Australia atu halo kompromisu ba orariu atubele halo negosiu kompletu, hotu tiha ona. Nia hateten katak buat hanesan nee sei halo tuir kompromisu nebe Premeiru Ministru Australia John Howard halo atu ba oin ha "fiar ba malu laran-kmanek" iha laran koalia ba malu hamutuk ho Timor-Leste.

"Povu Timor-Leste esperar loos katak ita nia independensia nebe ita hotu luta ba hetan sei mos tuir to'o independensia ekonomiku. Povu Timor-Leste mos iha direitu atu hatene sira nia teritoriu nia limitasauns no rekursus naturais nebe mak sira nian" Dr Alkitiri hateten.

"Hamutuk ho direitu entitulu ba fronteira maritimu, Timor-Leste mos iha nesesidade atu bele iha. Asistansia laran-kmanek husi doadores sira mak fo bazeia ba ita atu ba oin, maibe nunee mak rendimentu husi ita nia rekurusus naturais nebe atu fo fatin ba derasaun Timor-oan futuru atu bele hamriik mesak ho sira nia ain rua mesak deit," nia hatan.

Timor-Leste nia Aktu Zonas Maritimu husi 2002 hatuur hakerek Timor-Leste nia reklame fronteira maritimu 200 milha maritima, nebe konsistente halo tuir lei internasional. Timore Leste nia reklame hatoo ba area Tratado Tasi Timor tomak (nebe inklui kampu-minas-rai Bayu Undan), kampu "Greater Sunrise", no kampus Laminaria, Corallina no Buffalo. Kampuhirak hotu hotu nee mak besik liu Timor-Leste duke fali Australia.

Timor-Leste mak rain kiak ida nebe kiak liu hotu iha mondial. Maioridade boot liu populasaun moris hela subsitensia manan menus liu US$1 loron loron. Eskola, hospital no hadia foun fali estradas mak nesesidad urgente. Destrusaun nebe tuir fali violensia 1999 hateke hetan hela vizivel ohin, agora daudaun. Rendimentu dada husi kampu Bayu-Undan, nebe hela iha area Tratado Tasi Timor, sei importante ba Timor-Leste nia desenvolvimentu iha besik no meio termu, maibe rendimentu husi kampu nee mak hanoin ba oin atu sai boot liu hotu iha laran tinan sanulu ba oin. Timor-Leste sei presiza hametin fonte rendimentu boot liu no langu prazu katak fronteira maritimu bazeia ba lei internasional sei hafo atubele liberta nasaun husi povereza metin kleur no desenvolvimentu la to'o.

Hamutuk ho asistensia Banku Mondial no IMF, Governu Timor-Leste halo planu atu estabelese fundus petroleo-ida nebe atu maneja rendimentu minas-rai nian ha transperensia no responsibilidade.
Governu Timor-Leste hakarak fo fiar ba investadores iha Tasi Timor katak Timor-Leste sei manten ninia enkuadramentu regulatoriu no fiskal favorese ba investamentu liutihia fronteira maritumu sei konkorde tiha ona. Rejime ida nebe metin liu hotu ba investamentu iiha Tasi Timor mak rejime fronteira permanente.


Gabinete Primeiru Ministru Fó-sai ba Mídia: Primeiru Ministru Alkatiri hateten-sai nia hanoin-barak kona ba ALP nia apoiu ba projetudelei Akordu Unitizasaun Internasionál, 26 Marzu 2004

Prime Minister Alkatiri hanoin-barak komentariu ne'ebe halo iha Senate Australia nian iha loron Kuarta 24 Marzu reklama katak nia laiha hanoin-barak ida kona ba partidu ALP sira nia apoiu ba projetudelei Akordu Unitizasaun Internasionál (AUI) ne'ebe agora daudaun mak iha oin Parlamentu Australia.

Primeiru Ministru Alkatiri ohin hateten "Hau ho klaridade hateten hau nia hanoin-barak kona ba projetudelei AUI, no konsidere katak asauns no deklarasauns Australianu kona ba AUI dezvaloriza prospetus ba nia aprovasaun iha Parlamentu Nasionál Timor-Leste nian. Asaun hirak ne'e maka fó-sai lisensa unilaterál balu, ne'ebe Australia mak fó, iha área kampu Greater Sunrise deskreve nudar área haksesuk malu iha testu AUI. Iha deklarasaun Australianu balu ne'ebe reklama katak área ida ne'e mak área ' Australia nia jurisdisaun mesak rasik de'it'. Buat ne'e mak kategoriku laloos".

Governu Timor-Leste mak prontu atu halo tuir nia obrigasaun ba akordus ne'ebe nia hatama ba tiha ona, maibe prosesu ratifikasaun AUI iha Parlamentu Nasionál Timor-Leste sei halo fasil-liu se karik Australia mak halo atu tuir lei internasionál.

Primeiru Ministru Alkatiri hateten liutan "Apoiu agora daudaun lakon-barak luhan ba AUI iha Timor-Leste. Faktu hirak katak Australia fó-sai lisensa iha área haksesuk malu; seidauk hatudu nia an prontu ba orariu atubele define fronteira maritimu; reklama atu iha liman rekursus lato'o atubele tama ba enkontru liu dalarua tinan ida atu halo negosiu ita nia fronteira; mak seis husi Tribunal Internasionál Justisia kona ba fronteira maritimu no mos kontinua nafatin atu esplora kampu minas Laminaria, Corallina no Buffalo ne'ebe rai iha área tasi ne'ebe Timor-Leste reklama no mos ne'ebe mak besik ona sira nia moris produtivu nia ikus, la maski ita nia hakelar ofisiál, hamutuk hotu la fó tulun ba Timor-Leste atu nia bele iha konfiar atu halo tuir akordu hametin legal ne'ebe nia hatama an ba".

"Karik fronteira maritimu permanente mak konkorde tiha ona lailais no ho efisiensia no mos halo tuir Lei Internasionál, lia-lia barak liu ne'e sei disolve".


GTT Fó-sai ba Mídia: Timor-Leste protesta kona ba esplorasaun ilegal ba nia rekursus, 31 Marzu 2004

Governu Australia nia fó-sai hectares liutan atu ba esplorasaun minas no gás semana agora daudaun iha Tasi-Timor mak violasaun-ida lei internasionál no mos ba kontra akordu unitizasaun Greater Sunrise ne'ebe Parlamentu Australia foin aprova iha Segunda, hateten Primeiru Ministru Timor-Leste Dr Mari Alkatiri.
Iha loron Segunda, Governu Australia hato'o katak nia fó-sai hectares ba esplorasaun ne'ebe dalarua besik liu Timor-Leste duke fali Australia, no mos iha Timor-Leste nia sorin linha iha klaran tasi sorin entre rain rua ne'e.
Iha laran loron hanesan, Parlamentu Australianu aprova projetudelei ba desenvolvimentu kampu Greater Sunrise ne'ebe deklara klaru katak parte kampu ne'e hela iha laran área-ida ne'ebe rain rua hotu reklama. Halo tuir akordu Greater Sunrise no mos jeralmente tuir lei internasionál, Australia tenke halo restrisaun ba nia an atu labele halo esplorasaun unilaterál iha área ne'ebe sujeita ba hakesesuk malu.
Area-ida ne'ebe oferta atu fa'an tuir leilaun, NT04-1, mak ajacente ba kampu Greater Sunrise, no mos hela dalarua besik liu Timor-Leste. Area segunda-ida, AC04-1, ne'ebe iha parte oeuste Tasi Timor, mak iha are-ida ne'ebe Timor-Leste reklama no mos dalarua besik liu Timor-Leste (haree ba area hamahon iha mapa).
Komunikasaun-ida kona ba leilaun ne'e halo tuir fó-sai lisensa esplorasaun ne'ebe Governu Australia mak halo iha fulan-Fevereiru tinan agora daudaun, no mos ida seluk-tan iha fulan-Avril iha tinan ida foin liuba iha area haksesuk malu. Australia mak mos manan US$biliaun liu nudar rendimentu impostu husi kampus Laminaria-Corallina ne'ebe hela iha area haksesuk malu iha parte oueste iha Tasi Timor, no mos ne'ebe maka besik liu Timor-Leste.
Kompanhia-sira ne'ebe hanoin atu hatama folin ba leilaun fatin hirak ne'e tenke konxiente ba risku potensial bainhira halo investamentu iha laran teritoriu haksesuk nian tanba Timor-Leste sei halo tuir etapa legal hotu hotu atu prevene esplorasaun ilegal no utilizasaun rekursus iha laran nia zona maritimu.
Timor-Leste mak proposta enkontru semana semana ho propozitu atu rezolve haksesuk malu hamutuk ho Australia lailais no mos ho efisiensia. Australia hateten katak nia iha rekursus mesak de'it atu hasoru dala rua iha tinan ida nia laran, maski nia mak ida husi rain riku liu hotu iha mundu nia leet no Timor-Leste mak ida ne'ebe ki'ak liu hotu.
"Bainhira nia halo demora ba negosiasaun, Australia mak fó-sai lisensa foun balu iha areas haksesuk malu besik kampu Greater Sunrise no mos kontinua atu manan rendimentu husi parte haksesuk malu seluk tan iha Tasi Timor", hateten Dr. Alkatiri. "Lei International rekere katak Australia ezersita restrisaun ba nia an rasik iha areas haksesuk maritimu" nia hateten tan.
"Australia nia esplorasaun unilateral ba ita nia rekursus iha Tasi Timor la halo tuir espiritu no letra Akordu Unitizasaun Internasional Greater Sunrise," hateten Dr. Alkatiri.
AUI ne'e ho klaridade rekonhese Timor-Leste nia direitu ba area ajesente ba Greater Sunrise ne'ebe hela iha liur Area Desenvolvimentu Minas Hamutuk. Ida ne'e deklara katak "Timor-Leste no Australia, iha loron asina akordu, rua hotu mak halo reklama maritimu, no mos seidauk define sira nia fronteira, inklui area-ida iha laran Tasi Timor ha ne'ebe Greater Sunrise eziste." Primeiru Ministru Alkatiri hateten katak Australia nia asaun unilateral haklakan nesesidade atu harii fronteira permanente iha Tasi Timor.
"Mesak de'it fronteira maritimu permanente bele hafo ambiente investamentu ho estabilidade ne'ebe bele serve intereses investadores petroleu iha ita nia rain rua hotu. Fronteira permanente-ida mak parte integradu ba Timor-Leste nia direitu ba ukun rasik an no mos sei halo hotu okupasaun ilegal ba nia teritoriu. Bainhira Australia knotinua atu okupa iha maneira ilegal, area ne'e iha Tasi Timor, Australia mak dezvaloriza ita nia integridade teritorial," nia hateten.
Timor-Leste laiha fronteira permanente, no rekursus ne'ebe mak nia direitu iha okos lei internasional sei kritiku atubele fo tulun ba nia atu hadia foun fali nasaun ne'ebe uluk sobu, hasoru rezolve povereza no realiza independensia ekonomiku.


GTT Fó-sai ba Mídia: Espertu-ida DFAT nian apoiu Timor-Leste nia direitu maritimu, 23 Avril 2004

Timor-Leste nia direitu atu harii fronteira maritimu ida ne'ebe justu iha Tasi Timor, no Australia sira nia obrigasaun atu negosiu ho fiar diak no la han hamensu rekursus iha areas ne'ebe sujeitu ba haksesuk malu, mak hetan apoiu husi membru xave ida iha laran Governu Australia nia ekipa negosiu ne'ebe halo parte iha koalia hamutuk iha Dili semana agora ne'e.

Mr Dean Bialek, espertu lei internasional ida servisu ho Departamentu Negosiu no Asunto Estranjeiru (DNAE/DFAT) fo apoia makaas Timor-Leste nia pozisaun iha submisaun hakerek no deklarasaun testaemunha ba komisaun parlamentariu, no mos iha artigu jornal refere ba. Mr Bialek hato'o pontu hirak ne'e bainhira servisu nudar profesor lei iha Universidade Melbourne, maibe semana agora daudaun nia mak membru ida iha delegasaun DFAT nian ne'ebe mai Dili atu hala'o koalia hamutuk kona ba fronteira maritimu.

Mr Bialek mak iha esperteza espesifiku ida kona balei maritimu Tasi Timor. Nia mak publika jornal internasional presitjiu, no mos Komisaun Hamriik Hamutuk kona Tratado (KHHT/JSCOT) fo hanoin todan ba ninia submisaun bainhira nia halo revista Tratado Tasi Timor.

Linha Media

Mr Bialek husu ho duvidas makaas Australia nia dependensia ba "prolongamentu natural" ninia plataleira kontinental. Nia hakerek iha nia submisaun 2002 ba JSCOT, hanesan: "Bainhira prinsipiu prolongamentu natural hela validu iha lei internasional atu fo apoiu ba Australia nia reklame ba plataleira-ida liu to'o iha Trincheira Timor, nia rasik mak nafatin sujeitu liu ba preferensia ba linha media iha ne'ebe hetan menus liu 400 milhas nautiku entre estadu rua opostu".

Akontese ona dala 80 iha ne'ebe linha media mak aplika atubele resolve reklame hakat malu (bainhira estadu mak menus liu fali distansia 400 milha nautiku ba malu). Tratado Australia- Indonesia 1972 mak mesak de'it ezetua-ida.Tratado ida ne'e mak halo hotu bainhira lei internasional kona ba area ne'e mak iha nia infansia. Opiniaun agora daudaun mak besik universalmente favorese liu fali ba prinsipiu linha media.

Livru ida ne'ebe autoritativu liu kona ba fronteira maritimu deklara: "Faktor geologiku no geomorfalojiku mak besik atu laiha relevensia, liuliu iha kazu ne'ebe estadu rua oposto mak hela menus liu 400 milha nautiku ba malu." Churchill no Lowe (1999), The Law of the Sea, p190.

Fronteira Lateral

Australia mak deklara dalabarak ona katak fronteira lateral Area Desenvolvimentu Mina-rai Hamutuk (ADMH) mak aprorpriadu ona nudar fronteira maritimu permanente. Hanesan ne'e taka dalan ba Timor-Leste atubele hetan fahe boot liu ba Greater Sunrise, no mos rendimentu husi kampu Laminaria-Corallina no Buffalo.

Maibe, MrBialek deklara iha nia submisaun ba JSCOT katak: "Australia keta hanoin kona ba ADMH nudar modelo ida ne'ebe reflete linhas apropriadu ba delimitasaun permanente etnre Timor-Leste no Australia. Keta mos labele hateke hetan JPDA hanesan nia relfete limita baliza area ne'ebe 'hela sujeita ba haksesuk malu'."

Negosiu halo ho Fiar Di'ak

Australia labele kontinua atu demora resolusaun fronteira Tasi Timor. Timor-Leste mak rain ida kiak liu hotu iha mundu nia leet no mos nia lakon ona US$1 miliaun loron-loron nudar rendimentu taxa ba Australia husi kampu mina-rai tolu (Laminaria-Corallina no Bufallo) ne'ebe hela dalarua besik liu fali Timor-Leste. Timor-Leste rekizitu husu enkontru fulan-fulan atubele rezolve hasesuk malu lalais no ho efisiensia, maibe Australia hateten katak nia iha rekursus de'it atubele hasoru dala-rua tinan ida idak. Oficial DFAT nian hateten ba jornalista sira katak atu hakotu lia negosiu bele han tinan tolunulu, ne'ebe lajustu ba rain ida ne'ebe presiza rekursus desparu atubele hasoru povereza masa no rekonstrusaun nasional.

Mr Bialek hakerek iha nia submisaun ba JSCOT: "Governu Australia nian tenke hela neon nakono ba nesesidade atubele engaje ho maneira signifikativu tama ba negosiu atu tesi- hakotu-lia fronteira maritimu permanente hamutuk ho Timor-Leste."

Nia aumenta iha testamunha verbal: "Iha nafatin obrigasaun jeral-ida iha okos lei internsaional no relasauns internasional katak tenke iha negosiu ho fiar diak atu ba konklusaun fronteira permanente. Buat ne'e, hau hanoin, iha lei internasional, hateten katak Australia labele dada nia ain la'o neineik halo tuir termu hetan harii solusaun permanente-ida."

Obrigasaun atu halo restrisaun rasik an iha areas sujeitu ba haksesuk malu

Australia mak halo esplorasaun unilateral areas sujeitu ba haksesuk malu bainhira nia fo-sai lisensa esplorasaun no produsaun, no mos halo tuir halo avizo atu fa'an lisensa foun. Nia halo hanesan ne'e maski liutiha nia asina Akordu Unitizasaun Greater Sunrise, ne'ebe deklara katak rain rua hotu mak halo ona reklama iha area sujeita ba haksesuk malu. Lisensa produsaun hirak ne'e ba kampu Laminaria-Corallina no Bufallo mak manan ba Australia rendimentu taxa mesak de'it estima nudar US$1.5 biliaun liutiha tinan 1999.

Hanesan Mr Bialek hakerek iha nia submisaun ba JSCOT:

"Menus liu hotu iha rekerementu atu tenke buka atu koalia hamutuk proposta-ida atu esplora area-ida ne'ebe sujeita ba reklama haksesuk malu."

"Australia tenke evita buka tuir desenvolvimentu petroleu unilateral iha area hirak nebe hatene ona hanesan sujeita ba reklama hakat malu. Asaun hanesan ne'e bele serve atu aumenta sentidu laran-lametin diplomatiku ne'ebe halo komplikadu liu movimentu ba oin planu atu espl;ora rekursus murak iha Tasi Timor ba benefisiu mutuu Autralia no Timor-Leste ninian rua hotu.."

Obrigasaun atu halo restrisaun ba nia an rasik bele mos hetan iha artigu Professor Triggs no Mr Bialek mak hakerek iha Jornal Lei Internasionao Melbourne nian.

"Maibe, iha diferensa legal entre esplorasaun/buka ba laran no esplorasaun/utilizasaun. Australia sei rekere atulabele fo-sai lisensa produsaun, maybe atu halo buka ba laran esplorasaun mesak de'it laiha nesesidade atu halo kria risku prejudisia labele hadia hanetik interese Timor-Leste nian. Maski la nunee, sei hanoin no planeamentu diak ba Timor-Leste, liutiha hahu ba forsa ninia Lei Zona Maritimu, atu proteje nia reklama halo tuir afirme foun fali katak nia la rekonhese interese ne'ebe Australia mak fo-sai ne'ebe la halo tuir Timor-Leste nia direitu ba EEZ iha okos lei internasional."


Deklarasaun kona ba desenvolvimetu minarai no gas iha Timor-Leste, 22 Agusto 2004

Governu Timor-Leste halao dadauk promulgasaun rejime kona ba desenvolvimentu rekursus petroleu iha Timor-Leste to'o iha Natal, Primeiru Ministru Mari Alkitiri hateten.

Primeiru Ministru Alkatri koalia sai depois konsultasaun loron tolu semana uluk liu ba iha Dili (Agusto 23-25) kona ba lei no modelu kontratu hirak nebe sei halo konta rejime ida ne'e. Tuir ida ne'e sei halo konsultasaun iha sentru distritu semana rua, no sei komplementa hodi hakerek submisaun kona ba rejime, inklui husi industria sira.

"Lia menon ne'ebe fo iha konsultasaun sei konsidera didiak no sei ajuda governu atu defini hodi halo lei sira. Lia menon ne'e ami simu pozitivu teb-tebes no hau fiar katak ita se bele hetan ita nia objetivu atu harii tiha ona rejime ida ne'e molok Natal."

"Proposta ba Rejime ida ne'e kompetitivu, transparente no metin ba desenvolvimentu rekursus minarai no gas nian."

Saida mak molok tau iha publiku nia oin mak revista rejime ba area tasi hodi maneija hamutuk ho Governu Australia, no mos rejime foun-ida atu ba areas hirak iha Timor-Leste nian, iha tasi laran no rai laran.

"Bainhira rejime-ida ne'e mak harii tiha ona, Timor-Leste hein atubele hahu esplorasaun no desenvolvimentu lalais liu."

Iha dispozisaun interim dadauk , Timor-Leste hanoin ba oin atu hetan mais ou menus U.S.$4.4 biliaun husi rezervatoriu. Iha permanente fronteira tasi nia tuir ba lei internasional, Timor-Leste iha direitu hetan dala tolu rendimentu ida ne'e.

"Sr Downer nia liafuan iha konferenisa imprensa iha Agusto 11 mak marka rekonhesimentu ida importante ba Timor-Leste nia reklame tuir rendimentu hirak ne'e."

"Hau konfiar katak solusaun ida bele hetan nebe reflete Timor-Leste nia direitu iha Tasi Timor iha lei internasional nia okos. Hau hein sorumutu iha loron 20 fulan Setembru iha Canberra sei konstrutivu, produtivu no sesaun ne'ebe intensivu katak sei hetan justu no fahe rekurusu tasi Timor nian hanesan."

"Hodi aumentatan katak klase legal iha mundu no rejime fiskal ne'ebe iha Timor-Leste sei haka'as'an hodi establese estabilidade no kontinuidade internasional atu bele hala'o esplorasaun rekursus minarai no gas Tasi Timor nian. Ba Interese ida ne'e partidu hotu-hotu- industria petroleu no Timor-Leste no mos ita nia amigu no vizinhu Australia."


Governu Timor-Leste loke konsultasaun publiku kona ba Fundu Petroleum, 18 Outubru 2004

Governu Timor-Leste ohin hahu'u periodu konsultasaun publiku kona ba oin sa' establese Fundu Petroleum ba Timor-Leste. Papel baziku prepara tiha ona hodi fo ba publiku atu debate.

Primeiru-Ministru Mari Alkatiri hateten katak: "Ita nia hakarak mak Fundu Petroleum hanesan instrumentu ida ba jestaun rekursu Petroleum Timor-Leste nian hodi benefisia ohin loron no ba futuru generasaun nian.".

"Ho ekperiensia ho nasaun seseluk hatudu katak riku soin petroleum bele sai malisan a'at do ke malisan diak. Hodi ida ne'e oin sa Timor-Leste bele maneija didiak rekurusu petroleum nian, ida ne'e importante hodi informa ba povu didiak no hateten katak ita bele establese stratejia ne'ebe ema hotu bele aseita se bele."

Konsultasaun Publika diskuti kona ba establese instrumentu hodi rai Fundu Petroleum . Proposal Fundu Petroleum hari'i iha Norvegia no esperiensia ne'ebe susessu teb-tebes maibe aumenta tan tranparensia no prinsipal ba informasaun. Ida ne'e refere ba modelu "Norway Plus" nian.

Diskusaun ida ne'e mos sei diskuti kona ba ida ne'e , maibe keta-ketak, liu-liu kona ba regulamentu oin sa' atu rai osan. Governu adapta regulametu rai osan ne'ebe konstante ba riku soin Petroleum nia valor. Liu tiha termus mediu, regulamentu ida ne'e sei aumenta ba despeza governu nia nivel ohin loron.

Primeiru-Ministru Alkatiri hateten katak : "Aumenta despesa tenki uza ho ulun hodi investe ba servisu governu no infrastrutura , ne'ebe bele aumenta ekonomia ne'ebe forte no kontribui hodi hamenus kiak. Lei ida ne'e sei rai osan no sufisiente finanseiru hodi depozita iha Fundu Petroleum hodi nune'e tinan ikus mai ita bele manten despeza ho nivel hanesan.."

Ofisiais Governu nian sei halo konsultasaun publiku iha distritus inklui kapital Dili, semana oin mai. Primeiru-Ministru Alkatiri hateten tan katak: "Ita fo korajen ba povu Timor-leste hotu-hotu no organizasaun hotu-hotu ne'ebe iha interese ba diskusaun ida ne'e kona Fundu Petroleum no fo komentu ne'ebe konstruktiva kona isue ne'ebe atu foti."

Bazea ba konsultasaun publiku ida ne'e Governu Timor-Leste hakarak lao ba oin hodi draft lei kona ba Fundu Petroleum no ba konsultasaun publiku iha tinan oin mai. Sujeita ida ne'e hodi aprova husi parlamentu no promulga husi prezidente, Fundu Petroleum bele hahu'u husi loron 1 jullu 2005, ne'ebe hahu'u husi 2005-2006 ba anu fiskal.


Iha komentu ruma ne'ebe iha relasiona ba isu ida ne'e no ba diskusaun bele hato'o antes loron 30 Novembru 2004 ba Ministeriu Planeamentu no Finansa.

Hakarak husu kona ba Fundu Petroleum no konsultasaun publiku, bele kontaktu Mr Cristino Gusmao, Macroeconomics Unit, Ministry of Planning and Finance (cgusmao@mopf.gov.tp) or tel +670 723 0127).

DOKUMENTU DISKUSAUN NIAN BA KONSULTA PÚBLIKA


Ministério do Desenvolvimento e Meio Ambiente, Direcção dos Recursos Minerais e Política Energética, Timor-Leste husu relotóriu kona ba produsaun minarai iha Tasi Timor, 15 Fevereiru 2005

Governo Timor-Leste hakerek ona surat ida ba Woodside Energy Ltd. hodi husu relotóriu detailladu ida kona ba minarai nebé hasai iha kampu Laminaria iha Tasi Timor.

Woodside relata ona iha loron 3 fulan Fevereiru katak hasai ona mais ou menus baril 300 iha loron 18 fulan Janeiru liu ba. Iha deklarasaun ne'e hateten katak, autoridade sira hosi Governu nian simu kedas notifikasaun kona ba kazu ne'e.

"Governu Timor-Leste seidauk simu notifikasaun ne'e hosi Woodside,"dehan Señor José Teixeira, Secretário de Estado ba Turismu, Investimentu no Meio Ambiente.

"Ida ne'e hanesan esplorasaun ba dala rua nebé halo iha fatin minarai nian neba iha fulan tolu nia laran, no ami seidauk simu informasaun ida kona ba kazu rua ne'e. Woodside protesta katak, iha loron 18 fulan Janeiru liu ba, minarai nebé maka hasai iha fatin ne'e, liu tiha loron rua minarai iha fatin ne'e maran tiha. Tan ne'e, Governu Timor-Leste iha preokupasaun katak, nia seidauk simu avaliasaun independente ida kona ba insidente ne'e no impaktu kona ba meio ambiente iha fatin neba nian.

"Hau husu ona ba Woodside atu halo relotóriu formal ida no esbosu kona ba medidas oinsá atu bele resolve no medidas seluk tan nebé bele evita atu kazu hanesan ne'e labele mosu fali, Señor Teixeira hatutan tan.

Kampu Laminaria hela iha km 150 dok hosi kosta sul Timor-Leste nian iha área ida nebé sei iha problema - área ida nebé iha reklamasaun barak entre Timor-Leste no Australia. Governu Timor-Leste konsidera área ne'e iha jurisdisaun marítima Timor-Leste nian. Área ne'e ba liña kosteira Australia nian iha km 350.

Tanba la iha restrisaun ka limitasaun hosi disputa ne'e, sá ida mak bele konsidera ba problema nebé mosu hanesan ne'e, ho impaktu ida bo'ot kona ba meio ambiente tasi nian, bele afecta liu ba Timor-Leste liu fali Australia, dehan Señor Teirxeira.


Kampu Laminaria no kampu Corallina nebé besik malu halo ona produsaun hahú kedas iha tinan 1999.
Woodside Energy Ltd. sai hanesan operador ba projektu ne'e. Governu Timor-Leste halo estimasaun ida katak, kampu hirak ne'e, halo ona produsaun liu dólar biliaun $2 hosi reseita taxa nian nebé selu tiha ona ba Governu Australia.

Iha surat ida nebé haruka tiha ona ba Woodside iha fulan Janeiru tinan kotuk, Governu Timor-Leste bolu atensaun ba falla atu kumpri lolós lei Timor-Leste nian nebé rugula aktividade minarai, maka Governu Timor-Leste sei hatama Woodside Energy Ltd. ba prosesu sivil no kriminal.


Publica kedas, Ministério dos Negócios Estrangeiros e Cooperação: Encontro Tasi Timor tama ona iha progresu nebe diak, 29 Avril 2005

Governo Timorense hamutuk ho Governo Australiano halo mudanca diak liu fali iha processu de negociacao in Dili semana ida nee nia laran konaba recursus olio e gazes iha tasi timor, Ministro dos Negocios Estrangeiros e Cooperacoa Dr. Jose Ramos-Horta hateten.

"Hahalok construktivo nebe adopta iha semana ida nee nia laran durante nee koalia lori ona ba processu positivo hodi resolve problema iha Tasi Timor. Nee lori ona nacao rua nee ba era foun iha relacao bilaterais no cooperacao economia.

"Buka dalan atu dezenvolve iha rekursos mina nian sei lori beneficio significate ba economia nacao rua nee. Timor-Leste, hanesan nacao ida nebe ki'ak liu iha mundo, sei hetan beneficio barak wainhira to'o iha resultado final,"Dr. Ramos-Horta hatutan tan.

Dr Horta, fo ninia conclusaun depois de loron tolu encontro iha Dili entre delegacao hosi nacao rua nee. Ida nee hanesan ba dala lima encontro nebe seriu no intensivu nebe halao hahu hosi fulan Septembro tinan kotuk.Encontro ida nee mak consedera hanesan pasu ida productivo liu duke encontro sira uluk. Nia aumenta tan.

Encontro nee focus liu ba problema nebe relevante ho linha klaran iha Tasi Timor enter nacao rua nee. Timor-Leste hato'o nia proposta ida hanesan solucao creativu nebe sei involve problemas compleksu no sensetivu wainhira aseita iha linha nebe permanente.

"Sei iha buat detailhos barak nebe parte rua nee sei atu servisu liu tan. Encontro tuir mai sei halao iha tempo badak, maibe hau iha confiansa katak ita oras nee to'o oan iha acordo ida nebe sei resolve ba periodo nebe naruk. Ita nia compiticao iha Tasi Timor no mos sei loke dalan ba recursus naturais iha regiaun nee"

Dr. Ramos-Horta mos hato'o obrigado no apresia ba suporta bot nebe hetan hosi communidade internacional ba Timor-Leste iha problema ida nee. Maibe nia mos hateten katak, komentario nebe hato'o hosi grupos sira nebe la involve iha prosessu nee, sei la refleta ba hahalok nebe foti ona hosi governo rua nee. Dr Horta iha confianca katak progresu nebe hetan iha negociacao nee sei halo ema hotu kontente.

"Hanesan pesoal hau hakarak admite ba lideransa hosi primeiro ministru nain rua, nebe servicu ho sira nia papel iha progresu nebe hetan durante semana ida nee. Surat nebe haruka hosi primeiro Ministro Mari Alkatiri ba Primeiro Ministro John Howard, hetan resposta nebe diak hosi Primeiro Ministro John Howard, nebe fo dalan ba dialog nebe basiku e constructivu entre parte rua nee."

" Hau mos hakarak admite papel nebe hau nai belun diak, Ministro Negocios Estrangeiro Downer. Ami iha relacao serbisu ida nebe diak tebes durante tempo barak no hamutuk ami pasa ona iha buat barak, particularmente iha tinan 1999. Hau sente katak ho amizade buat diak hirak nee bele continua ba oin maski iha diferensa balun.


 

 

 

 

© 2003-2004, eventuation. Direitus hotu hotu rezervadu.